Srebrenički masakr
Iz drugih medija/ Neue Zürcher Zeitung, br. 159, 11.07.2020, str. 8
Autor: Ignazio Cassis, švicarski Savezni vijećnik (Bundesrat) i ministar vanjskih poslova
Jedanaestog srpnja 1995. jedinice vojske Republike Srpske pod zapovjedništvom Ratka Mladića zauzimaju Srebrenicu, zaštićenu zonu UN-a. Sljedećih dana dolazi do jednoga od najgorih ratnih zločina u Europi od kraja Drugoga svjetskog rata. U nekoliko dana postrojbe su pogubile više od 8.000 muškaraca, silovale su tisuće žena i djevojaka i protjerale ukupno preko 25.000 ljudi iz njihova zavičaja.
Četvrt stoljeća kasnije, postavlja se pitanje zašto? Kako je uopće moglo doći do toga? Kako odati počast žrtvama tako jezivog zločina? I povrh svega, što smo naučili iz toga kao međunarodna zajednica? Kako u budućnosti možemo spriječiti takva zlodjela?
Kazneno gonjenje kao prevencija
Suočavanje s prošlošću je dugotrajan i složen proces. Čak i 25 godina nakon masakra, brojna pitanja ostaju bez odgovora: Iako je identificirano oko 7000 od preko 8000 ubijenih muškaraca, to pak znači da nakon dugo vremena još uvijek brojna rodbina čeka na odgovore što se dogodilo s njihovim najdražima.
Identificiranje žrtve ne rješava bol gubitka, ali predstavlja kamen temeljac za individualnu obradu tuge. Tko nema odgovore, ne može preraditi prošlost. A upravo je to preispitivanje vlastite prošlosti važno.
Pored pojedinačne tuge, od velikog je značenja i kolektivni kazneni progon počinitelja sa strane nadležnih nacionalnih sudova i međunarodnog kaznenog pravosuđa. To stvara pravdu za žrtve i omogućuje kolektivnu raspravu o onome što se dogodilo. Ovo je osnovni preduvjet za djelotvorno sprječavanje budućih ratnih zločina, održivo osiguranje mira i konačno međunarodne stabilnosti.
Švicarska se stoga snažno zalaže za jamčenje neovisnosti međunarodnog kaznenog pravosuđa – posebno Međunarodnog kaznenog suda.
Hrabrost za suočavanje s prošlošću
Pored pitanja pravosuđa, niz drugih mjera poput materijalne reparacije ili institucionalnih reformi dio je procesa suočavanja s prošlošću.
Iako financijska naknada i druge mjere odštete nikada ne mogu nadoknaditi nastalu štetu, oni mogu barem donekle pružiti neku pomoć i mogu biti primjerom. Uz pomoć institucionalnih reformi kao što su organi sigurnosti, mogu se eliminirati strukturni čimbenici rizika koji su omogućili zločin.
U konačnici neophodno je iskreno nastojanje međunarodne zajednice i dotičnoga društva ponajprije prikazati kako su se zločini uopće mogli dogoditi. Zajednička pripovijest iz prošlosti stvara temelj za dijalog i pomirenje.
Masakri poput onoga u Srebrenici ne događaju se preko noći. Strašna ubojstva i protjerivanja tisuća muslimana [Bošnjaka] bilo je kulminacija dugotrajne eskalacije nasilja i sukoba. Krivnja leži s jedne strane na počiniteljima, ali s druge strane na međunarodnoj zajednici koja je pasivno promatrala kako se raznoliko društvo u Europi nasilno rastakalo.
Masakr u Srebrenici prema tome je također spomen na suodgovornost međunarodne zajednice.
Predanost raznolikoj i mirnoj Europi
Ako želimo spriječiti takve masakre u budućnosti, potreban nam je učinkovit multilateralni sustav koji daje prioritet mirnom rješenju sukoba i temelji se na međunarodnom pravu. Švicarska može pružiti potporu sa svojom humanitarnom tradicijom i dobrim uslugama.
Doprinos održivom miru od neposrednog je interesa za Švicarsku koja je usko povezana s regijom Zapadnoga Balkana. Tako na Švicarsku stručnu potporu može računati kosovska Vlada koja je pokrenula utemeljenje Pomirbenog povjerenstva.
Švicarska je također pružila vrlo specifičnu potporu Bosni i Hercegovini, na primjer, pri identificiranju nestalih osoba ili psihosocijalnom skrbi svjedoka na suđenjima za ratne zločine. K tome Švicarska potiče konsenzus u okviru razrade nacionalne strategije za suočavanje s prošlošću.
Dvadeset i pet godina nakon masakra u Srebrenici uvjereni smo glede Zapadnog Balkana, da se teški zločini u cijeloj regiji mogu postupno istražiti i kazniti, premda je ovo mukotrpan i dug put.
Proces suočavanja je od velike važnosti i za nas u Švicarskoj. Društveno i geografski smo usko povezani sa ŠvicarskaZapadnim Balkanom. Oko pola milijuna ljudi s korijenima iz ove regije živi kod nas i s nama.
I u interesu Švicarske
Stoga je u interesu i švicarske unutarnje i vanjske politike dati doprinos stabilnosti i razvoju regije. Švicarska nudi širok spektar instrumenata od razvojne suradnje do civilnoga i vojnoga promicanja mira.
Podupiremo napore svih onih koji žele prevladati užas prošlosti i s nadom i pouzdanjem gledati u budućnost.
Sjećanje na Srebrenicu ne smije se zlorabiti za evociranje sukoba iz prošlosti, već je poziv na opredjeljenje za slobodnu, raznoliku i mirnu Europu i zajedničke vrijednosti.