HAPSE LI NAS OPET

MALI JEZIČNI SAVJETI/objavljeno 13.04.2011.
Časopis Jezik

Nedavno smo na državnoj televiziji slušali u emisiji Branimira Bilića različite novinare, političare i hrvatske javne osobe kako govore o hapšenjima, kako je došlo vrijeme da se “političare koji su se ogriješili o zakon počne hapsiti”.
Mnogi su se s pravom zapitali što je s hrvatskom riječju uhititi? Oni koji su u škole krenuli poslije 1991. drugačije nisu ni učili, tako bi trebalo i pisati i govoriti.
Do 90-ih godina međutim, hapšenje je bila jedina dopuštena riječ u značenju lišavati slobode, a zbog uhićenja mogli ste biti i uhapšeni jer uhićenje nije bilo po volji unitarističkoj jezičnoj politici koja je tada vladala.

Glagol uhititi stara je hrvatska riječ. Zabilježena je već u 16. stoljeću u petojezičnom rječniku Fausta Vrančića. Rabe ju svi stari hrvatski pisci. Nekada je značila općenito uhvatiti koga, što potvrđuje primjer iz prvoga hrvatskoga romana Planine autora Petra Zoranića: “...ali sunčen zrak u škrabicu uhititi…“. Danas je to značenje suženo samo na lišavati slobode. Od te su osnovne riječi nastale izvedenice: uhićenikuhićenica, uhićenjeuhidbeniuhitnica i sl.

Glagol uhapsiti (uhapšen, hapšenje) tuđica je nastala od arapsko-turske riječi habs koja znači zatvor. Ta je tuđica ušla u uporabu u hrvatski jezik pod utjecajem srpskoga jezika, a kao i svaku drugu tuđicu svakako ju treba izbjegavati i upotrebljavati hrvatske riječi …uhititi, uhićenje, uhićenik, uhićenica.

Savjet napisao: Borko Baraban

 

0 0 votes
Article Rating

Related Post

Subscribe
Notify of
guest
1 Comment
Newest
Oldest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Mile Jerković
Mile Jerković
13 years ago

O podrijetlu riječi uhititi: Riječ uhititi potječe iz hrvatske kajkavske riječi hititi, što znači baciti, s prijedlogom u, što zajedno znači ubaciti. Taj izraz je doslovno opisivao srednjovjekovni postupak tamničara prema osuđenima, pa i danas u povijesnim knjigama možemo naći da je neki osuđenik bio „bačen ili hićen u tamnicu“. Tamnice su bile većinom tamni podrumi ispod tvrđava, no većina ondašnjih podruma kao i tavana nije imala posebna stubišta, pa se je u podrum silazilo, isto kao i na tavan, po ljestvama. Za tavan su ljudi dignuli poklopac na stropu i postavili ljestve po kojima su se penjali, a za… Read more »