PREPUŠTENI POLITIČKOJ VOLJI EUROPE

VESNA PUSIĆ U BERLINU O ZATVARANJU PREGOVORA HRVATSKE S EUROPSKOM UNIJOM
razgovarala i snimila: Sonja Breljak
Na poziv njemačke vlade u petodnevni službeni posjet Berlinu s početka ovog tjedna je doputovalo iz Zagreba izaslanstvo Hrvatskog sabora. U sastavu izaslanstva je Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom te zastupnici Hrvatskog sabora, Marija Pejčinovoć -Burić, Neven Mimica i Milorad Pupovac.
Radi iznenadnog dolaska u Zagreb britanskog ministra pravosuđa Kennetha Clarkea, Vesna Pusić je nešto skratila posjet Berlinu no prije odlaska je o berlinskim razgovorima i hrvatskim  izgledima  za skoro zatvaranje pregovora  s EU, progovorila za Deutsche Welle i Hrvatski Glas Berlin.
– U ovo dana koliko sam boravila u Berlinu,  sastali  smo se s državnim ministrom Wernerom Hoyerom, potom savjetnikom kancelarke Merkel za vanjsku politiku, s grupom iz Gospodarskog i političkog centra.  Imali smo priliku vidjeti i nekoliko od Europe ustanovljenih  institucija koje su za nas vrlo zanimljive, primjerice vidjeti funkcioniranje integriranog nadzora granice, zajedničkog sveučilište koje povezuje Poljsku i Njemačku, imali smo priliku vidjeti na koji način je vlada jedne od njemačkih zemalja, Brandenburga, surađvala s eurposkim instutcijama i na koji način je organizirana suradnja s europskim fondovima što je za nas vrlo zanimljivo. Brandenburg nije tako daleko ispred  Hrvatske da bi njihovo iskustvo bilo za nas neupotrebljivo, ima bruto dohodak   poput naše najbogatije regije, Zagreba. Ima puno sličnih tema s kojima su se susretali, zemljišne knjige, osposobljavanje ljudi da pišu projekte s kojima se kandidiraju za EU fondove. Uvid u ta iskustva nam je  dragocjeno.

Jedna od najvažnijih tema radi koje ste, pretpostavljamo, ovdje,  je zatvaranje pregovora s EU. Kakva je trenutna situacija?
– Nama je ostalo još šest poglavlja. Od tih šest jedino koje bi moglo spriječiti da Hrvatska  tehnički završi pregovore s EU u lipnju …a to nam je apsolutni cilj … je poglavlje o pravosuđu i temeljnim pravima. Zanimljivo, to poglavlje nije dio formalnog EU zakonodavstva. Mi smo morali sami definirati pravna rješenja za neke standarde koji su tu postavljeni. Na neki način smo u ovom procesu pregovaranja definirali nešto što će vjerojatno za budueće zemlje kandidate postati način na koji moraju to riješiti.

Da li će se pregovori završiti do lipnja kako se očekuje?
– To je naš cilj, Mislimo da to apsolutno  možemo. Što se  ispunjavanja tehničkih uvjeta tiče,  to će sve biti do sredine svibnja ispunjeno ali u završnoj fazi je to kao i u početnoj  …politika.  Mi imamo još pet ili šest konkretnih stvari napraviti ali moramo  doći do konsenzusa, političke odluke unutar Europskog  vijeća i unutar Europske komisije.
Da li ćemo to uspjeti to je naravno sada  pitanje na koje nitko sasvim ne zna odgovoriti. Prošli petak smo u Hrvatskom saboru,  u Nacionalnom odboru kojemu sam ja na čelu, imali sastanak kojemu su prisustvovali apsolutno svi, predsjednik države, vlade, šefovi svih relevantnih  stranaka, odgovarajući ministri … Tu smo dogovorili i potvrdili konsenzus oko EU i zajedničkog stava – lipnja kao  ciljanog datuma   završetka pregovora. Mi ove godine imamo izbore i taj konsenzus bi bilo  teško dobiti poslije ljeta. Dva tri mjeseca prije izbora teško je imati konsenzus oko bilo čega.

Da li su njemački partneri za razgovora vođenih u Berlinu izrazili uvjerenje  da će Hrvatska do kraj lipnja okončanti pregovore?
– Oni razmišljaju …tvrde, to je moguće , ambiciozan plan …Po svemu sudeći postoji još prostora za političku odluku i na jednu i na drugu stranu što se  tiče i Komisije i Vijeća. U Zagrebu je  prošli tjedan bio predsjednik EU komisije Barosso. Naglasio  je važnost očuvanja konsenzusa, bio je  zadovoljan tom činjenicom da ga imamo. Moja ocjena  iz razgovora s njim je da postoji prostor da se pregovori završe u lipnju. Da li će  se to dogoditi,  još ni oni nemaju stav. Barosso je bio optimističniji na odlasku nego na dolasku što je dobro. Ali nitko tko promatra EU  politiku nije očekivao da će predsjednik Komisje u zemlji kandidatu  reći bilo šta konkretno o datumu , to bi bio veliki presedan.

Je li vaša posjeta  Berlinu uistinu  više informativnog karaktera kako ste nam opisali u početku razgovora  ili je u svrhu traženja posebne potpore  Njemačke Hrvatskoj radi zatvaranja pregovora.
–Mi tražimo potporu od svih zemalja ali smatramo da nije na nama da tražimo potporu nego je na nama da prezentiramo vlastite rezultate. Ono što mi kao grupa predstavljamo je izaslanstvo koje se sastoji od četiri parlamentarca, svako iz druge stranke ali apsolutno na ovom tragu razumijevanja važnosti da se pregovori završe u lipnju. Završavanje tehničkih pregovora u lipnju ne bi bilo niti brzo niti na brzinu kao što nam  se to nekad spominje jer Hrvatska je počela pregovore  prije 11 godina. Ništa ovdje nije  niti na brzinu ni naglo upravo je obrnuto.  Radi se o efikasnosti. Po mom mišljenju pritisak može funkcionirati, pomogao je. Takva vrsta pritska daje podršku ljudima unutar zemlje koji žele stvari promijeniti na bolje. Međutim to sve ima vijek trajanja, do jedne granice možete koristiti pregovore da bi mijenjali iznutra ali  nakon te granice  vi ste ili stvorili kritčnu masu ljudi u zemlji koja stvari želi vodti na normalan način ili niste. Ako niste nema vam spasa!

Dajte vašu ocjenu, da li su zahladnjeli odnosi između Njemačke i Hrvatske kako se špekuliralo u hrvatskim tiskovinama prethodnih dana?
–Moj dojam nije takav. Prema onome što sam vidjela ovdje, prema tome  kakve smo imali kontakte i kakvu vrstu razgovora smo vodili, ne vidim da su zahladnjeli odnosi ni na koji način. O tome govori i činjenica da smo ovdje na poziv Njemačke vlade a ne na našu inicijativu.  Nas je Njemačka vlada zvala da na neki način poslužimo kao osobe od kojih mogu pitati, vidjeti, saznati, zato su i napravili ovakvu kombinaciju ljudi iz raznih stranaka, iz poziciie i opozicije. To  ukazuje na pozitivan stav Njemačke.  No ako nešto čovjek može naučiti iz ovih pregovora, to je da ti nitko ne može i neće pomoći ako to nećeš i ne možeš sam sebi.

Ako Hrvatska sva poglavlja ne zatvori u lipnju što se događa?
– Ono što se može čuti …ako se ne završi u lipnju, moglo bi u jesen ili tako … po mom mišljenju to je nerealno. Ako se ne završi u lipnju ne vidim ja tu  Komisiju i Vijeće koji završava pregovore mjesec ili dva prije izbora. Ako ne u lipnju, onda će Hrvatska bez da je završila pregovore ići u izbore,  pa će onda tko bude nova vlada, ući u proces završavanja pregovora, pa će se potom ići na referendum  pa početak ratifikacije. Praktično, što to znači za Hrvatsku?  To znači da u svakom slučaju  gubimo mogućnost suradnje s europskim fondovima  za 2013. godinu. U tom slučaju  gubimo mogućnost da sjedimo za stolom kad se dogovora proračun za razdoblje 2014-2020. godine.  Uz to, daćemo i jednu negativnu  poruku građanima Hrvatske koji će nakon potpisvanja pristupnog pregovora ići na regerendum.To je za nas jedna riskantna stvar. To govori i o odnosu prema regiji. Hrvatska je zemlja koja je jako dugo u ovo procesu, puno je uložila, stvorila politički konsenzus, naš jedini politički konsenzus  ikad  u Hrvatskoj, nema druge stvari oko koje se opozicija i pozicija slažu. Nama je trebalo 14  godina da izgradimo taj konsenzus. Sve to znaju i gledaju i naši susjedi i iz toga iščitavaju  i svoje mogućnosti i budućnost. Nema ničega što Hrvatrska mora ispuniti a da će to poslije postati blaže, može biti samo još  zahtjevnije.

Što vam se čini kao najveća prepreka tome da se sve to završi prema želji, u lipnju?

-Politčka odluka!  Apsolutno je to  politička odluka. Ne naša, Hrvatska ima sve odluke donesene, već politička odluka unutar Europskog vijeća.  Po mojim spoznajama,  nema sumnje, to je politička odluka koja je još nejasna.
Hrvatska je je ispunila sve uvjete, to ne znači da smo završili reforme, mi počinjemo svoj EU  život članstvom a ne pristupnim procesom. Njime osigruavamo uvjete da bi mogli funkcionirati u članstvu. Ono što se  dalo napraviti u precesu pregovora, napravilo se. Ono u prosecu članstva,  to nas čeka sutra. Ponavljam, nema ništa što Hrvatska  ne bi mogla napraviti do kraja lipnja a mogla bi do kraja godine ili početka sljedeće. Sigurno, ima stvari koje će napraviti za pet ili šest godina ali  to su  stvari drugog tipa, uhodanih institucija kojima su danas postavljeni  temelji.

Hoće li Njemačka za Hrvatsku lobirati kod drugih članica?
– To ne mogu reći.  Konačna stvar i zadnja točka je politička odluka ali nema govora o bilo kakavoj pozitivnoj političkoj  odluci ukoliko zemlje članice nisu uvjerene da su  ispunjeni uvjeti. Prvi korak je ustanoviti da jesu ili nisu ispunjena mjerila  a tek potom je na redu  politička odluka. EU je i politička asocijacija pa je i politička odluka važna. I po mom mišljenju to nije ništa neobično.

Kakva je prema vašem mišljenu trenutna  politička situacija u Hrvatskoj?

–Politička sutuacija je već u nekoj vrsti tranzicije. Zato moram reći kako sam ponosna da smo uspeli zadržati ovaj konsenzus što se tiče europskog projekta. Izbori u Hrvatskoj će biti do kraja  godine, najkasnije u studenom. U ovom trenutku zapravo nema konsenzusa ni oko čega osim oko EU. Na neki način u zemlji je ta atmosfera pripreme za izbore. Ispitivanja  javnog mišljenja ne  treba uzimati zdravo za gotovo no ipak, ona sad pokazuju kako opozicijska koalicija ima veću podršku nego sadašnja vladina koalicije. Da li će tako biti u trenutku izbora, kako će se stvari razvijati dalje,  teško je reći. Ako se pregovori  s EU završe u lipnju, referendum mora biti 30 dana od potpisivanja pristupnog ugovora. Ako u lipnju imamo šanse potpisati pristupni  ugovor negdje u studenom, znači referendum bi bio negdje prije Božića. Do tada bi trebali imati izbore. Moje uvjerenje je da mi ne smijemo riskirati  i ići na referendum prije izbora zbog toga što trenutno vlada jako  raspoloženje za promjene. U situaciji u kojoj bi išli na   referendum prije izbora riskirali bi da se stav prema određenim političkim opcijama,  reflektira kao stav prema ulasku u EU. To bi bio rizik koji se nitko ne bi usudio podnijeti kad se radi o  jednom tako dugoročnom,  strateškom cilju.
Mislim da bi jedan za sve prihvatljiviji scenarij bio završiti pregovore u lipnju, ići na izbore u listopadu, potpisati pristupni ugovor u stedenom i ići potom na referendum. Mislim da će referendum uspjeti jer se i ovako naše brojke kreću između 51 i 58 posto, bez kampanje i aktivnog angažmana. Finci su ušli sa 53 posto a danas imaju preko 70 posto podrške. Dakle, nije neobično da zemlje ulaze s relativno i niskim procentom jer postoje neke sumnjičavosti ali to  se kasnije popravilo. Ja očekujem kod nas i veći postotak podrške nego je bio kod njih …zaključila je Vesna Pusić u Berlinu, u razgovoru s urednicom Hrvatskog Glasa Berlin.