Nagrada KONJANIK dodijeljena na II. Festivalu poezije Ban Josip Jelačić kojeg je medijski pokrovitelj i Hrvatski glas Berlin, pripala je Svenu Adamu Ewinu, pjesniku pod pseudonimom i nepoznata građanskog identiteta, za pjesmu “Jesenja dijagnoza”.
Zaprešić/ Usprkos vrlo teškoj situaciji uslijed strogih mjera prouzrokovanih korona virusom, 12. prosinca 2020. godine održan je II. Festival poezije Ban Josip Jelačić – Nagrada KONJANIK, specijalno izdanje KORONINE KRONIKE.
Uz misao vodilju, da festivalom dominiraju autentična i nepotrošena imena, izvan svakog klijentelističkog matrixa, ove godine dodatan akcenat stavljen je na krizu uzrokovanu pandemijom, krizu uzrokovanu odsustvom vlastog djelovanja, u vremenu u kojem i sam ban ne bi mogao odgovoriti mačem, već jedino perom. Jesu li zašutjele muze?
Sudeći prema prispjelim radovima (uključujući i off program s multimedijom) iz cijele Hrvatske, autori se pitaju, ne toliko što nas je snašlo, već kako dalje i što je ono najbitnije što će ostati kao biljeg sadašnjeg vremena budućim generacijama.
Kako je rekla, zaključno, u ime organizatora Pučkog otvorenog učilišta Zaprešić, ravnateljica Višnja Goljački, ovaj događaj jest svjedočanstvo iznimnog povijesnog trenutka. Kako je orkestar, dok je Titanic tonuo, radio ono što najbolje zna, tako u nagrađenoj pjesmi Jesenja dijagnoza autor Sven Adam Ewin zaziva zrikavčevu pjesmu u hudobi beznađa.
Žiri kojeg su članovi bili Vedran Iskra i Aleksandra Žmak, profesori književnosti i literarni stvaraoci, pod predsjedanjem ugledne sveučilišne profesorice i književnice Julijane Matanović, jednoglasno je donio odluku o tome kome će pripasti Nagrada KONJANIK.
„…Svako književno djelo u nama nastoji probuditi nešto što se opire kategoriziranju i svrstavanju u dobro ili manje dobro. Ipak, postoje oni radovi koji u nama izazovu osjećaj odsutnosti iz stvarnosti, stanje obuzetosti i razmišljanja o pročitanome. Možda baš vremensko trajanje tog stanja svjedoči o čitateljevoj opijenosti tajnom formulom utkanom u pjesnički zapis.
Ona nakon koje smo, svatko sam sa svojim mislima, najdulje šutjeli u sebi, a istodobno čuli onaj jasan, nepokolebljiv, čvrst i stamen glas, ona zahvaljujući kojoj smo bili nošeni na krilima umjetničke punine jest pjesma Jesenja dijagnoza Svena Adama Ewina.
Međutim, mnogo je pristiglih pjesama tihim ili glasnim zapisom u nama izazvalo duge i blagotvorne šutnje, u vremenima u kojima se previše govori. Tu je tišinu prekinuo i kajkavski blues utjelovljen u pjesmi Žitek v karanteni Gorana Gatalice, koji smo izdvojili kao zapis koji valja pohvaliti…“
Sam program bio je svečanost riječi i glazbe, kojim su dominirali gosti primadona HNK-a Mira Vlahović i Tomislav Goluban, virtuoz na usnoj harmonici. Pjesme iz konkurencije, uz same autore, te uz dio poslan video linkom, interpretirali su eminentni glumac Adam Končić i Zdravko Fundak, jedan od suutemeljitelja Festivala.
Cjelokupni progam će biti naknadno emitiran na televiziji, na YouTube kanalu, te na raznim društvenim mrežama i internetskim portalima.
Preostaje pitanje hoće li autor preuzeti vrijednu nagradu, reljef konjanika u bronci, rad ak. kipara Gorana Cirkvenog? No, to je manje važno, jer slijedimo misao nagrađenog autora, a koja korespondira i s našim kriterijima: Bitna je poezija, a ne pjesnik!
Sven Adam Ewin
JESENJA DIJAGNOZA
Jednom je valjda nešto pošlo u krivo;
Potpuno krivi metar u krivoj dobi;
Pa sad u živom izrasta novo živo,
Koje, da hoće, sa sobom ne zna što bi.
Ludi šamani – daju nam punu dozu.
Nešto po našim alveolama kopka.
Smrt će razgradit njihovu dijagnozu.
U našoj krvi već kipi zlatotopka.
Otkuda stiže ova globalna strava?
Od nje se naša tijela počinju tresti.
Žetva obilja naprasno završava.
Povijest je gladna. A nema što za jesti.
Čujem zrikavca. Večer umire… Smiraj.
Zrikavče dragi, još malo sviraj… Sviraj.
O autorima (abecednim redom):
MAGDALENA BLAGEC (13. KOLOVOZA), od rođenja 2003. g. živi u Donjoj Stubici. Vrlo rano počela se zanimati za knjige te se tako počela baviti i pisanjem. Već do sada je dobitnica brojnih nagrada. Trenutno je učenica gimnazije. Planira upisati nešto vezano uz književnost.
RIKARD DIMIĆ (JEDNOG DANA VOLJET ĆEŠ ME OPET), rođen je 1979. godine u Zagrebu. Cijeli život živi u Zaprešiću. Otac je dvoje djece. Po zanimanju je diplomirani inženjer strojarstva, koji gaji veliku ljubav prema umjetničkom izražavanju, pogotovo poeziji i fotografiji.
SVEN ADAM EWIN – SAE (JESENJA DIJAGNOZA), intrigantni je pjesnički fenomen na hrvatskom književnom nebu, koji se zauvijek odrekao građanskog identiteta. Osoba je s tisuću lica, tek s imenom, kojeg će neupitno prepoznati korisnici face booka gdje najčešće objavljuje (javlja se na blogu od 2011.g.). Ima 5 tiskanih naslova. Osporavan i glorificiran, formom vs.-a s drugim pjesnicima obogatio je mršavo znanje današnje publike i privukao mnogobrojne pratitelje. Opus mu se sastoji od više tisuća pjesama.
GORAN GATALICA (ŽITEK V KARANTENI), rođen je u Virovitici 1982. godine. Diplomirao je fiziku i kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu gdje upisuje doktorski studij. Poeziju, haiku i prozu objavljuje u domaćoj i inozemnoj periodici za koju je višekratno nagrađivan. Član je Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske.
IVAN GLIGORA (VUČICA), rođen je u Kolanu, na otoku Pagu 1950. godine. Agronom po struci, poznatiji je kao vlasnik Sirane Gligora. Nedavno objavio knjigu eseja u izdanju Matice hrvatske. Priprema prvu zbirku pjesama
ROBI JAKOBI iliti Robert Jakovljević ( TAKVA JE POEZIJA) – biografija: „Ja, upravo sam se ošišao. Onaj lijevi dio frizure je moj, a ostatak brice. Brico ima nauljenu frizuru kao Boby Solo. I pjeva kad šiša ali ozbiljnije pjesme. Tata kaže da smo rod.“
NENAD KRALJ (SUSRET S MASKAMA NA LICU) kaže da mu je bivstvovanje na ovome svijetu počelo 1962. godine u Varaždinu. Djetinjstvo i prve ljubavi doživio je u Konjščini. Završio je Školu primjenjenih umjetnosti u Zagrebu. Igrajući se zemljom počeo je stvarati prepoznatljive oblike na lončarskom kolu. U međuvremenu se bavi bavi novinarstvom, osnovao je Zagorsku televiziju, a povremeno zaluta iz gušta i potrebe za izražavanjem u pisanje pjesama, slikanje i glumu.
NIKOLA KRISTIĆ (SMIRAJ), rođen je u Đakovu, živi u Stubičkim Toplicama. Dugogodišnji je djelatnik HRT-a na odgovornim funkcijama. Utemeljitelj je Festivala poezije Nagrada Vesna Parun. Angažiran je u radu na unapređenju kulturne politike. Osim stručne literature, autor je glazbe, te jedne zbirke pjesama.
BOŽIDAR MIKULAN (SJENE), rođen je 1944. g. u Zagrebu. Čitav radni vijek proveo na HRT-u kao tonski tehničar. Od 1975. g. živi u Zaprešiću. Odlaskom u mirovinu počeo je pisati pjesme.
NIKOLA ŠIMIĆ TONIN (ŽIVOT U VRIJEME KORONA VIRUSA), pjesnik je i književnik. Busovljak, živi u Zadru. Objavio 36 knjiga; pjesama, priča, romana, kritika. Višestruko nagrađivan i prevođen.
PERO PAVLOVIĆ (NIJE TO VRIJES), rođen je 1952. u Gracu kod Neuma. Magistrirao je medicinsku biokemiju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1979. g. objavio je prvu knjigu pjesama i od tada neprekidno podastire nove zbirke. Uvršten je u više pjesničkih antologija, prevođen na desetak stranih jezika. Do sada je objavio 33 pjesničke zbirke. Za književni rad dobio je više nagrada i priznanja.
DENIS PERIČIĆ (MARIJANSKA PESMA), rođen je 1968. g. Živi i radi u Varaždinu kao samostalni umjetnik – profesionalni književnik. Objavio je 30-ak knjiga gotovo svih rodova i žanrova. Radovi su mu prevedeni na devet jezika, zastupljen je u 20 antologija te višestruko nagrađivan.
Multimedijalni radovi:
MIRJANA BERKA (ARMAGEDON, akril na platnu), rođena je 1953. godine u Šestanovcu. Radila je u Domu zdravlja Split kao inženjer medicinske radiologije. Uz ostale oblike kreativnog rada najviše se bavi slikarstvom.
BRANIMIR REMENAR (INSTALACIJA), rođen je 1949. u Savskom Marofu. Završio je studij elektrotehnike. Živi u Prigorju Brdovečkom. Član je Udruge Vladimir Maleković. Izrazava se najviše u drvu, ali i raznim instalacijama.
SILVIO DUMIĆ (DRIVE IN, fotografija), rođen je u Zagrebu, od 2009. godine je Zapreščan. Fotograf amater.
JELENA ČELAN OBERMAN (KORONA, kompozicija), kantautorica je iz Zaprešića, a nastupa pod umjetničkim imenom Job. Sama piše tekstove, glazbu i radi aranžmane. Kroz formalno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj muzičkoj školi stekla je potrebna znanja koja sada samo primjenjuje u svojim pjesmama.
ZAKM (PUTOPIS BEZ PUTOVANJA). Zaprešićko kazalište za djecu i mlade vrlo rano je shvatilo da će problemi s koronom biti nešto jako i sputavajuće. Suprostavili su se tome svojom kreativnošću i snimili sami na daljinu po svom scenariju vrlo šarmantni film.
Zahvala:
Organizator zahvaljuje generalnim pokroviteljima (Grad Zaprešić i Turistička zajednica grada Zaprešića), te glavnim medijskim pokroviteljima (Hrvatski glas Berlin, TV Zapad, Zagorje TV, Zfm radio).
—
Hrvatski glas Berlin čestita organizatoru Festivala, Pučkom otvorenom učilištu Zaprešić i njegovoj ravnateljici Višnji Goljački na ovom lijepom kulturnom događaju, cijenjenom žiriju pod vodstvom drage Julijane Matanović, svim sudionicima među kojima je i više suradnika našeg portala (Goran Gatalica, Sven Adam Ewin, Mirjana Berka, Nikola Šimić Tonin), a posebno dobitniku Nagrade KONJANIK, Svenu Adamu Ewinu, našem višegodišnjem nedjeljom pjesničkom izboru u rubrici POEZIJA.
Čestitke svima!
(Urednica)
…
