piše: Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med.
Ako smo trenutno zdravi, skloni smo se zavaravati da će neka sljedeća bolest zaobići – baš nas.
Preuzetno je nadati se da će se za naše zdravlje ili zdravlje naših bližnjih netko drugi bolje brinuti od – nas samih. Mudro je informirati se – na vrijeme!
Primjer
Stojite na tramvajskoj stanici. Promatrate kako pored vas dvojica starijih muškaraca glasno razgovaraju. Odjednom se jedan od njih naglo sruši na pločnik. Više ne može govoriti. Lamata samo desnom rukom i nogom. Lijeva ruka i noga su nepomične. Čovjek gubi svijest. Njegovoga sugovornika hvata panika i on se skameni od šoka.
A vi? Što vi trebate učiniti? Odmah nazovite 112 i kažite dežurnoj osobi što ste vidjeli i gdje se nalazite… Time bolesniku već počinjete spašavati život. On je zadobio moždani udar.
Mnogo imena za jednu nevolju
Moždani udar naziva se još i moždani inzult, moždana kap, šlag, infarkt mozga, apopleksija, moždano krvarenje ili hemoragija, izljev krvi u mozak, tromboza mozga, embolija mozga, cerebralni vaskularni inzult…
Ta bolest spada u najčešće uzroke smrti u Hrvatskoj i predstavlja najčešći uzrok invaliditeta.
Što je moždani udar
Mozak teži 1,2 do 1,4 kilograma. U njemu ima bezbroj krvnih žilica. Mozak se sastoji od bezbroj moždanih stanica (ili neurona). One se hrane krvlju iz srca i pluća. Moždani udar je prekid moždanoga krvotoka. Čim mozak ne dobiva dovoljno krvi, njegove stanice počnu propadati. U jednoj minuti bez krvi u mozgu propadne dva miliona neurona. Poremećaj cirkulacije u mozgu koji traje do 90 sekundi uzrokuje blaže oštećenje mozga koje se kasnije može spontano oporaviti. Ako je moždana cirkulacija prekinuta više od sat vremena, dolazi do trajnoga oštećenja mozga.
Vrste moždanoga udara
1. Ishemijski moždani udar
Moždanu krvnu žilu začepi krvni ugrušak; dio mozga ostane bez krvi i počne odumirati. To se događa u 80% moždanih udara. On češće nastaje kod srčanih bolesnika. Njemu su skloni ljudi prosječne dobi 70-75 godina. Postoje dvije vrste krvnih ugrušaka: tromb i embolus.
Tromb nastaje na jednom mjestu, ne miče se, a sastoji se od zgrušane krvi.
Embolus osim zgusnute krvi sadrži i djeliće masti, te djeliće koštane srži. On se stvara u bilo kojemu dijelu tijela pa cirkulacijom krvi dolazi do mozga gdje začepi jednu krvnu žilu.
2. Hemoragijski (ili krvareći) moždani udar
Krvna žila može u svojoj unutrašnjosti imati nakupine masnoća i kalcija. Radi toga je krta i sužena, tj. aterosklerotična. Takva žila može se na jednom mjestu izbočiti poput balončića sa vrlo tankom stjenkom. Takvo balonasto proširenje krvne žile zove se aneurizma. Ako aneurizma pukne, krv se razlije u mozgu i svojim pritiskom uništava moždane stanice. To je hemoragijski moždani udar. Na njega otpada 20% svih moždanih udara. Takvom udaru skloni su ljudi prosječne dobi oko 55 godina.
Znakovi moždanoga udara
1. Nagli nastup simptoma.
2. Gubitak ravnoteže, pad, vrtoglavica ili mučnina (kod trijezne osobe).
3. Otežan govor ili zbunjenost: nemogućnost govora, mumljanje ili nerazumljiv govor. Nemogućnost gutanja, pojačano lučenje sline. Zatražite od bolesnika da ponovi vašu rečenicu: on će govoriti nejasno ili mumljati!
4. Iznenadna slabost u jednoj polovici tijela. Jedna ruka i noga su utrnule ili nepokretne. Ako je moždani udar u lijevom dijelu mozga, nepokretne su desna ruka i noga. Neka bolesnik podigne obje ruke ravno ispred sebe: jedna mu se ruka obično spušta, tj. tone! Polegnite bolesnika na leđa, podignite mu obje noge u zrak: jedna noga mu obično tone! Pogledajte lice bolesnika: ono je odjednom asimetrično. Jedan usni kut je spušten. Zatražite da vam se bolesnik osmjehne, pokaže zube ili isplazi jezik: lice mu je tada asimetrično.
5. Očni znakovi: gubitak vida na jednom oku, zamućen vid, gubitak samo polovice vidnog polja, dvoslike, proširenje jedne zjenice.
6. Jaka glavobolja: češće se javlja kod žena.
7. Štucanje: ako se moždani udar dogodio u centru za disanje, javlja se dugotrajno štucanje, češće kod žena.
8. Otežano disanje ili ubrzani rad srca. Osoba ne može doći do daha, srce joj ubrzano kuca, ima osjećaj kao da će joj srce iskočiti iz grudi. Ako to traje duže od pet minuta, može biti znak moždanoga udara.
9. Bolesnik može izgubiti kontrolu nad stolicom i mokraćom.
Hitni transport u bolnicu
Vrijeme od moždanoga udara pa do dolaska u bolnicu od presudne je važnosti za preživljavanje. Zapamtite vrijeme kada ste opazili znakove moždanoga udara! Zovite 112. Ne prevozite bolesnika sami u osobnom automobilu! Nemojte mu davati nikakve lijekove! Neki lijekovi koje srčani bolesnik inače uzima (Aspirin, Cardiopirin) mogu mu još pogoršati stanje!
Postavljanje dijagnoze i suvremeno liječenje
Liječnik hitne pomoći učinit će neurološki pregled. Kod sumnje na moždani udar učinit će se CT snimanje mozga.
1.Otapanje ugruška
Ako je CT nalaz mozga uredan, specijalnim lijekom (trombolitikom) počinje se otapati ugrušak u mozgu. Takav je lijek djelotvoran samo u prva tri sata od početka bolesti!
Takvo se liječenje provodi u 22 hrvatske bolnice.
2. Veliki ugrušci se ne mogu otopiti. Oni se uklanjaju kroz krvnu žilu (to je tzv. endovaskularna metoda). Intervencijski neuroradiolog ubode veliku arteriju u preponi, u laktu ili na vratu specijalnim tankim kateterom koji ima promjer od 0,4 mm, a dužina mu je 170 cm. Pod nadzorom RTG aparata taj kateter ulazi kroz cijelo tijelo do tromba u moždanoj krvnoj žili. Tromb se kroz kateter može izvući ili usisati. U 90% slučajeva takva intervencija je uspješna ako bolesnik stigne do radiologa u roku od šest sati od početka bolesti.
3. Liječnje prsnute aneurizme
Kateterom se dolazi do mjesta prsnuća krvne žile u mozgu. Na to mjesto se kroz kateter uštrcava specijalna nit plastike koja poput klupka plastike začepi iznutra razderanu krvnu žilu.
Godine 2021. u Hrvatskoj imamo pet centara u kojima se izvode takve intervencije (Zagreb Rebro, Zagreb Bolnica sestre milosrdnice, Osijek, Rijeka, Split).
Takvih intervencija u Hrvatskoj ima godišnje oko tisuću.
Kod nekih drugih oblika moždanog udara može pomoći operativni zahvat sa otvaranjem lubanje.
Rizici za moždani udar
Najveći neprijatelj zdravlja je stres. Njega se teško možemo osloboditi. Rizična smo osoba ako pušimo, pijemo alkohol, imamo povišen krvni tlak, povišen šećer i masnoće u krvi, ako imamo prekomjernu tjelesnu težinu, jedemo premasnu, preslanu i preslatku hranu, premalo se krećemo, bolujemo od ateroskleroze, od srčane bolesti (fibrilacija atrija) ili uzimamo drogu kokain.
Rizik za moždani udar može biti i tranzitorna ishemijska ataka (TIA). To je stanje kad se pojave samo blagi znakovi moždanoga udara koji se spontano i brzo povuku.
Poruka
Pojedine faktore rizika smo naslijedili i na njih ne možemo utjecati. No neke druge faktore rizika možemo sami umanjiti. Prestanimo pušiti i piti alkohol. Jedimo više povrća i voća. Smanjimo unos soli, šećera, bijelog brašna i nezdravih masnoća. Više se krećimo, više se odmarajmo. Družimo se sa dobrim, pozitivnim i poticajnim ljudima. Više boravimo u prirodi. Potražimo liječnika s kojim ćemo ostvariti dobar, iskren i partnerski odnos. Aktivno surađujmo s njime. Redovito uzimajmo propisane lijekove i obavljajmo laboratorijske kontrole.
Zavolimo sebe i svoj život. Bez toga nam niti jedan liječnik neće moći djelotvorno pomoći.