Povodom Međunarodnoga dana materinskoga jezika.
prilog: Marina Beroš, Ivica Košak
Hrvatska kulturna zajednica – Ogranak Matice hrvatske u Wiesbadenu (HKZ/OMH) ulazi u trideset i drugu godinu javnog djelovanja, rada, i napora da se zajedništvo iseljenih Hrvata predstavi kao model za promidžbu kulture i umjetnosti. O dosadašnjem radu i postignutim ciljevima HKZ/OMH postoji obilna dokumentacija objavljena u vlastitom časopisu Riječ.
Dosadašnjih 62 brojeva predstavljaju na više od tisuću i pol stranica život, rad i djelokrug mogućnosti jednog djela hrvatske dijaspore na njemačkom govornom području. Tome je doprinijelo nekoliko desetaka autora.[1]
Hrvatska kulturna zajednica/Ogranak Matice hrvatske u Wiesbadenu pokrenula je 2017. godine projekt Hrvatske čitaonice u Wiesbadenu.[2] Ogranak Matice hrvatske u Wiesbadenu i time podsjeća na prve narodne (ilirske) čitaonice, koje se počevši u prvoj polovini 19. stoljeća počinju osnivati ponajprije u kajkavskom krugu, a vrlo brzo šire se i na cijelom hrvatskom etničkom području. Statut HKZ/OMH ne samo da omogućava osnivanje čitaonice, nego to je bila i dosadašnja pozitivna praksa udruge kroz više od tri desetljeća.
HKZ/OMH predstaviti će aktualno izdanje časopisa Riječ broj 63/64, u nedjelju 20. veljače 2022. godine, na XXXII Saboru društva, u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika.
Iako je novo normalno snažno utjecalo na uvjete rada Zajednice, a o čemu piše Aleksandra Brnetić u tekstu Moć razgovora, i ovaj je dvobroj (63/64), zahvaljujući predanom radu članova i vanjskih suradnika, tematski i sadržajno tradicionalno je bogat i raznovrstan.
Aktivnosti Zajednice tema su i teksta Svjetski dan knjige i autorskih prava Ivice Košaka, a njezinu ulogu u društvu propituje i opravdava u tekstu Zašto partnerstvo s institucijama civilnog društva? Obilježje kulturne zajednice nije zurenje u kulturu.
Lijljana Tadić iscrpno je predstavila djelo Andrić i Krleža: poetike i politike, O naraciji nacije/nacija i (književnim) prelaženjima granica Borisa Škvorca u tekstu Iščitavanje prošlog u tekstovima Andrića i Krleže u diskursu prelaženja granica.
Tekst o Jarilu, autora Ivice Košaka, donosi prikaz slavenske pretkršćanske legende o Jarilu/Juraju kao vjesniku proljeća.
Roman Bojane Meandžije Trči! Ne čekaj me … snažno je obilježio aktivnosti Zajednice u prošloj godini. Prikaz romana na njemačkom jeziku napisao je Tihomir Glowatzky. Temu dječjih ratnih dnevničkih zapisa razvija i proširuje Ivica košak u tekstovima Stell dir vor, du musst fliehen! Und du weisst nicht wohin…, Schreibe deine Geschichte – Freedom Writers Diary i Pisci i slobode. Na ratne strahote i patnje maloga čovjeka na istom lokalitetu, ali u različitim ratovima, osvrnuo se i Joška Maznik u Pred zid.
Kratkom tekstom i snažnim riječima „I tako su se, prema legendi, našla sučeljena dva stida koji prekriva onaj treći, stid zaborava.“ Ivica Košak osvrnuo se na još jednu tužnu i zaboravljenu ratnu tragediju, smrt Mihovila Pavleka Miškine.
Novo svjetlo na stare pisce prikaz je djela Prva svitlost, odnosno studije profesora Tomislava Bogdana o piscima hrvatske renesansne književnosti. Hrvatski pisci, odnosno prezentacija i recepcija djela hrvatske književnosti na njemačkom govornom području, tema su i teksta Kroatische Literatur – Auf dem deutschen Buchmarkt Tihomira Glowatzkog. Na temu se nastavlja popis Kroatische Autoren bei deutschsprachigen Verlagen (Stand 11/2021). 500. godišnjica rođena Matije Vlačića Ilirika učinila ga je čestom temom prošlogodišnjih video konferencija Zajednice. Zanimanje za njegov lik i djelo dodatno je potaknuto suradnjom sa prof. Dr. Lukom Ilićem, odnosno njegovim djelom Teološka biografija Matije Vlačića Ilirika, čiji prikaz je napisao Jaroslav Pecnik.
Jela Šare prikazala je lik i djelo Dragutina Trumbetaša te monografiju Gastarbeiter u tekstovima Kunst als Kommunikation i Umjetnost kao dijalog/Kunst als Dialog. 24.06.2021. povodom Ivandana održana je video konferencija posvećena većem broju hrvatskih autora i njihovim djelima, među kojima je poseban naglasak stavljen na Josipa Kosora i njegov Požar strasti, izvorno objavljen u Münchenu na njemačkom jeziku kao Brand der Leidenschaften 1911. godine, a koji je prikazan i u ovome izdanju Riječi.
Na konferenciji, ali i u Riječi, je ulomkom Pa i ja sam vaša! predstavljen i Fafarikul Đurđice Čilić.
Sajam knjiga u Frankfurtu tradicionalno je tema jesenskih susreta Zajednice, o čemu svjedoče i članci Literarna tribina u povodu Svjetskog sajma knjige u Frankfurtu i Međunarodni sajam knjiga FFM 2021.
Ivica Košak predstavio je i prošlogodišnje dobtnike Nobelove nagrade – Abdulrazaka Gurnaha (književnost), Mariju Ressa i Dmitrija Muratova (mir) te Tsitsi Dangarembga, dobitnicu Nagrade za mir Njemačkog udruženja za trgovinu knjigama.
Prošlu godinu obilježila je i smrt hrvatske Virginije Woolf, Irene Vrkljan.
Važan događaj za Zajednicu kao Ogranak Matice hrvatske izbor je Mire Gavrana na mjesto predsjednika Matice. Tim se povodom na njegov književni i znanstveni rad pismeno osvrnuo Ivica Košak.
Aktualna događanja na književnoj, odnosno kulturnoj sceni, prati i članak Splitski književni razgovori, prikaz istoimene književne večeri na kojoj je stalna suradnica Zajednice, Alida Bremer, čitala ulomke iz svoga romana Träume und Kulissen.
Prijevod romana Rod Miljenka Jergovića na engleski jezik, kao još jedna potvrda njegove spisateljske vještine, bio je povod da se, uz osvrt na engleski prijevod, uredništvo još jednom osvrne na njemački prijevod, ali i sam sadržaj romana. Jergović, odnosno njegov istoimeni roman, je i tema teksta Dvori od oraha Ljiljane Tadić.
Posljednje stranice Riječi donose Izvješće o radu Hrvatske kulturne Zajednice/Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu za 2021. godinu, te protokol sjednice od 21.02.2021.
HKZ/OMH objavljuje naslovnicu posljednjeg broja (34) Hrvatskog tjednika iz 1971. godine zajedno s uvodnim tekstom Vlade Gotovca Čuvanje nade. Broj 34 Hrvatskog tjednika bio je zabranjen, ali spašen zahvaljujući hrabrosti Aleksandre Brnetić, o ćemu će ona govoriti i na predstavljanju novog broja Riječi, u nedjelju 20. veljače 2022. godine, s početkom u 18:00 sati, a koje se organizira kao video-konferencija na adresi https://t1p.de/vziz
[1] Svi brojevi časopisa su digitalizirani i dostupni na internetu. http://www.rijec.hkz-wi.de/.
[2] Protokol XXVII Sabora od 19.02.2017., zaključak u točci 7.14: Begründung eines internationalen Literatursalons (hrv. čitaonica) mit dem Ziel, die Lesekultur und die Sprachkompetenz zu fördern. Zur Unterstützung dieses Vorhabens wird die Zusammenarbeit mit der katholischen Kirche (Kroatenmission Wiesbaden, Pax Christ Ortsgruppe, Friedensbewegung u. ä.) angestrebt.