U povodu Dana državnosti, Dana oružanih snaga te 30. obljetnice međunarodnog priznanja, Veleposlanstvo RH u Njemačkoj priredilo prijem za diplomate i predstavnike njemačkih političkih i inih institucija i udruženja.
tekst i foto: Uredništvo HGB
Berlin/ Veleposlanstvo Republike Hrvatske priredilo je prijem u povodu Dana državnosti i Dana oružanih snaga Republike Hrvatske te tridesete obljetnice međunarodnog priznanja i uspostave bilateralnih odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke. Prijem je organiziran za diplomate i predstavnike njemačkih političkih i kulturnih institucija i okupio je oko 150 uzvanika koji su stigli na poziv veleposlanika dr. Gordana Bakote i vojnog izaslanika Zdravka Barbarića.
Zvanični dio prijema započeo je državnih himnama Hrvatske, Njemačke i Europske unije koje je odsvirao pijanist John Lovric. Potom se skupu obratio veleposlanik dr Gordan Bakota pozdravljajući nazočnog apostolskog nuncija dr Nikolu Eterovića, kolege diplomate, zastupnike u Njemačkom parlamentu i sve nazočne.
Gordan Bakota je za događaj od prije 32 godine kada je konstituiran prvi demokratski izabrani višestranački sabor u Hrvatskoj, rekao da je bio “prekretnica u hrvatskoj povijesti i našem parlamentarizmu, koji je označio početak demokracije u Republici Hrvatskoj”, te nastavi:
“Ove godine obilježavamo i još jednu vrlo važnu obljetnicu – 30 godina međunarodnog priznanja Hrvatske, odnosno 30 godina diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i SR Njemačke. U tom smislu ovu godinu vidimo kao simboličnu priliku da odamo počast brojnim i raznolikim vezama između naših dviju zemalja i dodatno osnažimo naše razmjene na različitim razinama – bilateralnim i europskim. Njemačka je poznata kao naš najvažniji trgovinski partner i jedan od najvećih stranih investitora u Hrvatskoj. To je i zemlja čiji građani zauzimaju prvo mjesto u turističkoj posjeti Hrvatskoj. Ne može se govoriti o našim bilateralnim odnosima, a da se ne istakne posebna uloga koju hrvatska zajednica ima u Njemačkoj. Prije 3 godine suradnja Njemačke i Hrvatske kao saveznika i partnera u EU dodatno je produbljena potpisivanjem akcijskog plana o pojačanoj suradnji dviju vlada”, rekao je Bakota te najavio ovotjedni posjet hrvatskog premijera Berlinu.
“Njemačka nam je stala uz bok kao pouzdan partner od samog početka, od osnutka države preko teških ratnih godina do ulaska Hrvatske u NATO i Europsku uniju. Danas smo partnerske države u europskoj obitelji, zajedno branimo europske vrijednosti u ovim izazovnim vremenima, kada smo, nažalost, ponovno svjedoci ratne agresije u Europi, brutalnog napada Rusije na Ukrajinu”, rekao je veleposlanik Bakota te istaknuo i “ključnu brigu hrvatske vanjske politike – očuvanje mira, sigurnosti i stabilnosti u jugoistočnoj Europi”.
“Također bih želio reći sljedeće na temu Europe: naš vlastiti put još nije završen. Nadamo se da ćemo poduzeti važne korake prema našoj dubljoj integraciji u Uniju što je prije moguće. Naš cilj je uvesti euro kao službenu valutu od siječnja 2023. godine. Nadamo se da ćemo uskoro pristupiti schengenskom prostoru pošto smo ispunili sve schengenske kriterije. Kao država članica s najdužom vanjskom granicom u EU, vjerujemo da će naš ulazak u Schengensko područje dodatno pridonijeti sigurnosti vanjskih granica Unije. Obljetnice su uvijek razlog za slavlje, ali i za analizu onoga što je do sada postignuto i za gledanje u budućnost. Jako sam ponosan na sve što je moja zemlja do sada postigla i na raznolike i opsežne oblike suradnje koji karakteriziraju njemačko-hrvatske odnose. Izazovna vremena u kojima živimo vidim kao daljnju motivaciju za daljnje jačanje naše bilateralne suradnje, ali i suradnje s drugim našim partnerima i saveznicima”, zaključio je u svom govoru veleposlanik dr Gordan Bakota te zahvalio na organizaciji svečanosti svojim suradnicima i Hrvatskoj centrali za turizam u Frankfurtu čiji je direktor Romeo Draghicchio, i nazočio prijamu.
Potom je govorio Thomas Lenk, voditelj Službe za srednju Europu u Ministarstvu vanjskih poslova SR Njemačke koji je izrazio zadovoljstvo na ovaj svečani dan imati prigodu govoriti. Izrazio je i zadovoljstvo i zahvalnost da Hrvatska nije zaboravila prve korake koje je Njemačka svojevremeno, 15. siječnja 1992. godine učinila priznanjem i uspostavom bilateralnih odnosa s Republikom Hrvatskom. Thomas Lenk je naglasio veliki razvoj koji je učinila Hrvatska i brojne veze koje su razvijene između dvije zemlje na čemu se i dalje radi na temelju potpisanog akcijskog plana dviju vlada.
“Njemačka i Hrvatska tijesno surađuju, od 2009. partneri u NATO-u, od 2013. je Hrvatska u EU, ali ta priča ide dalje, očekuje se pozitivno izviješće u lipnju i da Hrvatska od 1. siječnja 2023. bude članom euro obitelji. I u ulasku u Schengen želimo puno uspjeha, dajemo potporu i oficijelnom priključenju Hrvatske u OECD”, rekao je Lenk te naglasio kako bilateralne veze Hrvatske i Njemačke nisu samo političke već su njegovane i osobnim kontaktima ljudi i suradnjom institucija i udruženja i društava pri čemu je naveo primjer duge suradnje Zagreba i njegovog rodnog Mainza u čijoj vijećnici jedna dvorana za važne sastanke nosi ime Zagreb Saal. Thomas Lenk naglasio je i značaj više od 400 tisuća građana Njemačke hrvatskog porijekla koji čine važan most između dviju zemalja, kao i dva milijuna ljudi iz Njemačke koji svake godine ljetuje u Hrvatskoj. A posebno je izrazio ponos radi solidarnosti i pomoći koja je iz Njemačke krenula nakon potresa u Hrvatskoj. “Njemačka i Hrvatska su međusobno uvažavani susjedi”, rekao je Lenk te svoj prigodni govor završio riječima na hrvatskom jeziku: “Čestitamo i puno, puno hvala”!
Nakon pozdravnih i prigodnih govora, svečani prijem je protekao u ugodnom druženju i međusobnim razgovorima uzvanika.
U povodu Dana državnosti, Dana oružanih snaga te tridesete obljetnice međunarodnog priznanja i uspostave bilateralnih odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke, Veleposlanstvo Republike Hrvatske priprema još jedan prigodan svečani skup i druženje za pripadnike zajednice Hrvata u Berlinu i Njemačkoj, u srijedu 01. lipnja kada je u posjetu Berlinu i hrvatski premijer Andrej Plenković.
