Poremećaj u prepoznavanju boja
piše: Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med
Što su boje
Boje su elektromagnetski valovi svjetlosti. Svaka boja ima svoju posebnu valnu duljinu. Svjetlost iz naše okoline ulazi nam u oko kroz zjenicu; zatim dolazi na unutrašnji dio koji se zove mrežnica. Tamo se nalaze specifične živčane stanice koje se zovu čunjići i štapići. Oni reagiraju na određene valne duljine svjetlosti. Reakciju čunjića i štapića na pojedinu valnu duljinu elektromagnetskoga vala zdrava osoba doživljava kao gledanje pojedine boje.
Zdrav čovjek može registrirati do 2000 raznih boja i nijansi. Daltonist je u tome veoma prikraćen jer on ne može registrirati sve ponuđene boje.
Što je daltonizma
Daltonizam je vidni poremećaj u prepoznavanju boja. Daltonist ne prepoznaje crvenu boju (to se zove protonopija), zelenu boju (deuteranopija) ili plavu boju (tritanopija). Tu poteškoću je prvi opisao 1798. britanski fizičar John Dalton. On sām nije raspoznavao crvenu i zelenu boju. Daltonizam je genetski, tj. nasljedni, neizlječivi poremećaj u stanicama očne mrežnice. Od daltonizma pati oko 8 % muškaraca i oko 0,5% žena. Daltonisti imaju grešku na X kromosomu. Otac daltonist prenosi putem X kromosoma na svakoga svoga sina. Ako se ocu daltonistu rodi djevojčica, ona ne mora imati daltonizam. Ali ona može biti prenositeljica toga poremećaja na svoju mušku i žensku djecu.
Ograničeni izbor zanimanja
Daltonizam kod mlade osobe veoma sužava njezin izbor životnoga zanimanja. Danas postoji oko 150 raznih zanimanja za koje daltonisti nisu sposobni. Daltonist ne može biti soboslikar, strojovođa, elektroničar, laboratorijski tehničar, grafičar, vozač autobusa, pilot, policajac, geolog, rudar, geodet, električar, slikar, modni kreator, šminker…
U Hrvatskoj je 2021. bilo oko 180.000 daltonista.
Kod daltonista muškog roda njih oko 75% ne razaznaje zelenu boju, a oko 25 % ne razaznaje crvenu boju.
Rano otkrivanje daltonizma
Poželjno je kod djeteta što ranije otkriti taj poremećaj. Očni liječnici u Hrvatskoj tragaju za slabovidnošću i daltonizmom u ranoj dječjoj dobi. Oni zato rutinski pregledavaju djecu u dobi od četiri godine. Ako se zanemari taj pregled, dijete ima poteškoće u vrtiću. Tamo se nalaze igračke živih i jarkih boja koje djeca tijekom igre grupiraju po bojama. Djeca u vrtiću često crtaju. Mali, neprepoznati daltonist će primjerice pogrešno obojati travu crvenom bojom, sunce plavom ili krov kuće žutom bojom. Kasnije takvo dijete može imati teškoće i u čitanju.
Daltonizam se bezbolno otkriva pomoću uređaja anomaloskopa koji je sličan velikom mikroskopu. On djeluje na principu obojene svjetlosti.
Kod veće djece daltonizam se otkriva pomoću tzv. Ishihara tablica. Japanski očni liječnik dr. Shinobu Ishihara osmislio je jednu specifičnu slikovnicu. Svaka je njezina stranica ispunjena raznobojnim točkicama koje se međusobno razlikuju po veličini i po intenzitetu boje. Zdrava osoba u mnoštvu raznobojnih točkica na svakoj stranici razabire jednu određenu brojku. Daltonist među raznobojnim točkicama ne uspijeva uočiti brojku.
Daltonisti kao vozači
U prometu se 90% upozorenja spoznaje gledanjem prometnih znakova. Zato se daltonisti, ako su pješaci ili vozači, otežano snalaze u prometu. No oni ipak dobivaju vozačku dozvolu B kategorije. Vozači-daltonisti se na semaforima ne ravnaju prema bojama uključenoga svjetla (crveno, žuto, zeleno), već prema mjestu uključenoga svjetla: gore (crveno), sredina (žuto), dolje (zeleno).
Razvoj vida
Novorođenče se rađa sa nezrelim moždanim centrom za vid. Njemu još nisu posve stabilizirani mišići koji pokreću očnu jabučicu u svim smjerovima. Zato novorođenče najprije reagira samo na svjetlost. Ono odmah po porođaju vidi samo konture predmeta ili ljudi. Vid mu se postupno razvija i formira tijekom cijele prve godine života. U rađaonicama kod porođaja je obično jarka svjetlost koja je usmjerena na rodilju. Takva snažna svjetlost šokantno djeluje na djetešce jer ga zaslijepi. Zato se zdravo novorođenče obično brani, izvija i plače. Radi toga se u novije doba u rađaonicama omogućuje prigušenje svjetlosti.
U drugom mjesecu života djetetov vid postaje oštriji na udaljenosti od 25 do 30 cm. Zato se u toj dobi nad kolijevke vješaju pomične, lelujajuće igračke (tzv. Mobili). Ako se dijete želi usredotočiti na igračku, ono mora pokretati očice u svim smjerovima. Na taj način dijete jača svoje očne mišiće.
Zdravo dijete najprije uoči crvenu i žutu boju, a potom zelenu i plavu. Oko treće godine života dijete nauči razlikovati boje. Pri učenju boja treba početi s jarkim osnovnim bojama (crvena, žuta, zelena, plava). Od tada treba dijete poticati da u svojoj okolini pronalazi crveni i žuti predmet. Tijekom igre i odgoja treba djetetu uvijek svaki predmet ili flomaster u novoj boji najprije pokazati i imenovati tu novu boju.
Dosadašnja hirovita 2022. godina nam je na izmaku. Budimo mudri u raspoznavanju onoga što će nam nova 2023. godina donijeti.
Želim vam malo crvene, a mnogo zelene boje u vašim životima.