piše: Dragica Križanac
21. siječnja 1950. sklopio je oči autor koji je kratko živio ali je njegovo ime nezaobilazno u (distopijskoj) književnosti.
George Orwell, pravog imena Eric Arthur Blair bio je britanski pisac, novinar, kritičar i esejist.
Proljetos sam kupila njegovu kultnu knjigu u knjižari u Novom Sadu (uh što imaju knjižare!) i ponovno je iščitavam nakon 40-tak godina.
Knjiga nikad aktualnija!
Georg Orwel: ŽIVOTINJSKA FARMA
‘Životinjska farma’ Georgea Orwella, poznata je satirična novela.
Američki ‘Time’ je novelu “Životinjska farma” proglasio jednom od 100 najboljih novela engleskog
govornog područja. Orwell je ovo djelo pisao između 1943. i 1944. godine, u vrijeme kad je ratno savezništvo sa Sovjetskim savezom bilo na vrhuncu, a Britanci se divili Staljinu, što je Orwell duboko prezirao. Novela je, kako ponekad bude slučaj s izuzetno kvalitetnim djelima koja slavu steknu naknadno, najprije bila odbačena od prvih potencijalnih izdavača, da bi se do ruku čitatelja probila tek kasnije.
Snažno obojena političkom alegorijom, “Životinjska farma” je u Sovjetskom savezu ostala na spisku zabranjenih knjiga sve do 1989. godine. Baš kao i njegovo drugo izvanredno djelo, čuvena “1984.” Orwell se doticao gorućih događanja svog vremena, prenoseći ih čitatelju vješto i alegorijski stilizirano, a ipak, usprkos svemu, transparentno.
Priča koja tematizira vječni ljudski poriv za vladanjem i nemoć da se odoli čarima moći koju imamo nad drugima, smještena je među životinje koje jedne noći preotmu vlasnikovu farmu da bi sebi skrojile život po svojih sedam zapovijedi. Međutim, dolaskom Napoleona i Snowballa (svinja) na vlast, sve se mijenja. Nakon što Napoleon preuzme vlast na farmi, dotadašnjih sedam zapovijedi biva modificirano onako kako odgovara svinjama. Tako i prvotni moto “Svi smo jednaki, a neki su jednakiji od drugih” ne drži vodu. Vodu drže samoljublje, pohlepa, izdaja i vlastiti interes.
Ovo Orwellovo djelo je toliko popularno da je doživjelo brojne internacionalne adaptacije. Prvo izdanje radioadaptacije “Životinjske farme” bilo je BBC-evo, davne 1947. godine, nakon čega je uslijedilo drugo, također u BBC-produkciji, tek 2013. godine. Kad je riječ o filmu, djelo je ekranizirano dvaput. Trenutno se snima i treći film.
Teatar se ovom tematikom također pozabavio, a primjeri u popularnoj muzičkoj kulturi također su
česti. U svijetu televizije, nalazimo ga u britanskoj naučnofantastičkoj emisiji “Doctor Who”, u seriji “OZ” i drugim.
U tami sličnih nemilih događaja kojima smo svakodnevno zatrpani, univerzalnih katastrofa i mikrogranica te izopačenih manipulacija kojima robujemo, u mrakači te velike laži koju nam i dalje serviraju svjetski moćnici i pojedine krovne institucije, Orwell je možda sitan, ali nadasve važan faktor koji će razdrmati naše apatične svjetove.
George Orwell je imao kratak ali uzbudljiv i ispunjen život. Rođen je 1903., preminuo 1950godine.
Školovao se u Estonu. Služio u engleskoj imperijalnoj policiji u Burmi. Shvativši bit imperijalizma, napušta službu i živi u Parizu i Londonu kao skitnica, zatim sudjeluje u španjolskom gradjanskom ratu, gdje biva teže ranjen. Razočaran u ideju komunizma, vraća se u Englesku i radi za BBC. I piše…piše…
Autor romana, pripovjedaka i eseja, Orwell je u tradiciji klasične engleske satire gorko, oštro i duhovito izvrgao ruglu diktature 20. stoljeća, postavivši zabrinuti upitnik nad smjerom i smislom tehnobirokratski organizirane civilizacije. Njegova djela su npr. ‘Burmanski dani’ ; ‘Put do Wigan Piera’ ; ‘Unutar kita’ ; Životinjska farma’ ; ‘1984’.
Da je samo napisao zadnje dvije, opet bi bio upisan u svjetsku književnost…
Big Brother – ko ne poznaje tu sintagmu. Zapravo ga je Orwell već opisao u svom romanu ‘1984’.
U kritikama i recenzijama ovog romama uvijek smo čitali da je on zapravo kritika komunizma i staljinizma, ali danas znamo da se to isto odnosi i na zapadni imperijalizam i sveopću kontrolu ljudi i masa.
Orwell se ponovo čita!