tekst i foto: HGB/ S.B.
Berlin/ Dok se u Hrvatskoj ovih dana obilježava Dan oružanih snaga i slavit će se Dan državnosti, u Berlinu su ti važni datumi hrvatske povijesti svečano obilježeni prije tjedan dana.
Sjećam se, kako su nekada Hrvati u Berlinu, u organizaciji Saveza hrvatskih društava znali obilježiti Dan državnosti velikim kulturnim i sportskim okupljanima na stadionu ili u dvoranama, održavajući Dane Hrvata ili kako se Dan državnosti nekada redovito, prigodno, svečano i veselo proslavljao u prostorijama Hrvatske kulturno-umjetničke i sportske zajednice Berlin. Takvih događaja, organizatora ili prostora, nema više.
No, za i više nego dostojanstveno obilježavanja Dana oružanih snaga i Dana državnosti i ove se godine pobrinulo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Berlinu. I više od toga.
Naime, proslava je imala više dijelova, pa je uključivala turističku prezentaciju otoka Paga koja se lijepo uklopila u izložbu fotografija s motivima Paga, potom svečani prijam za njemačke diplomate i političke dužnosnike a na koncu, u večernjim satima prošloga utorka i svečano okupljanje Hrvata, predstavnika udruženja i društava, sportskih i kulturnih djelatnika, predstavnika Crkve, Hrvatske nastave, aktivista i volontera, Hrvata uključenih u njemačke političke i društvene strukture.
Dobri domaćini pozvanima u povodu Dana oružanih snaga i Dana državnosti kao i 10. obljetnice članstva Hrvatske u EU.bili su veleposlanik Gordan Bakota sa svojim suradnicima, među ostalima i brigadir Zdravko Barbarić i savjetnik Mladen Nimac.
Turistička prezentacija otoka Paga bila je praćena glazbom članova klape Sol iz Paga, originalnom Paškom čipkom i Paškim sirom, tradicionalnom narodnom nošnjom, kao i nazočnošću Ante Fabijanića, gradonačelnika Paga i Vesne Karavanić, direktorice Turističke zajednice Paga.
Proslavi u Veleposlanstvu u večernjim se satima, između ostalih, pridružio i Nikola Eterović, papinski nuncij u Njemačkoj kao i Josip Juratović, zastupnik u Bundestagu, učitelji i roditelji polaznika Hrvatske nastave Berlin, voditelj HKM Berlin fra Zvonko Tolić, mlada političarka hrvatskih korijena Klara Schedlich...
Okupljene je pozdravio najprije Mladen Nimac, savjetnik u Veleposlanstvu. Dostojanstveno je saslušana hrvatska nacionalna himna u izvedbi članova klape Sol. Nekoliko prigodnih rečenica rekao je i veleposlanik Gordan Bakota.
– Čast mi je na ovaj najsvečaniji dan da vas mogu pozdraviti i podijeliti s vama nekoliko svojih misli u trenutcima koji su uvijek emotivni jer slavimo rođendan naše domovine i Dan oružanih snaga kao i 10. obljetnicu ulaska Hrvatske u Europsku uniju i slavimo ga svi zajedno, onako kako se slavi rođendan, slavimo ga s prijateljima, rodbinom, s onima s kojima želimo podijeliti ono najbolje i ono najemocionalnije što imamo. Dolazimo s našim mislima, sa dobrim željama, prisjećamo e onih kojih nema više, gledamo budućnost, gledamo šta naša djeca rade i dijelimo lijepe, tople emocije u te važne dane. Zato mi je jako drago da ste došli i da hrvatska zajednica, hrvatska obitelj u ovakvim danima pokazuje da smo zajedno, da smo skupa i da se možemo sjetiti povijesnih dana. To su dani koje kada pogledamo fotografije i prisjetimo se onoga trenutka 30. svibnja kad iz Hrvatkog sabora izlazi hrvatska zastava, sugurno svatko od nas se može prisjetiti gdje je u tome trenutku bio i što mu je prolazilo kroz glavu, kakve emocije i kakve misli. Ito tako, kad govorimo o Oružanim snagama, mislim da ne postoji nitko tko se ne sjeća onoga prvog postrojavanja Hrvatske garde na stadionu u Zagrebu. To su posebni trenutci i meni je drago da ih možemo podijeliti, ponavljam, to su naši zajednički rođendani. Kada se sjetim tog razdoblja, zaista mogu reći da je bilo teško i zamislivo da će Hrvatska u ovom razdoblju, na takav način postići, ono što smo i danas rekli njemačkim diplomatima i novinarima, takvu jednu tranziciju. To možda danas izgleda jednostavno, kao da je došlo nekim automatizmom. Nije to došlo nikakvim automatizmom, puno je tu proliveno i krvi, puno je tu bilo napora, puno je tu bilo teškoća. Ja mislim da je u ovom trenutku najvažnije da se možda prisjetimo i svih onih kojih nema među nama a koji su utkali sve svoje najbolje da stvorimo svoju državu. Mi smo privilegirana generacija. Koliko je prošlo stoljeća i stoljeća da su ljudi sanjali da imaju svoju zemlju, nemojmo to zaboraviti na današnji dan. Mislim da je bitno da se toga prisjetimo. I da se vratim na tranziciju, od zemlje koja je tada, tog 30.5. 1990. godine bila u situaciji da je bila nepriznata, bilo je malo prijatelja u svijetu koji su bili na našoj strani. Jedan od velikih iznimka je Sveta stolica a posebno i direktan čimbenik u svim važnim trenutcima u ta i neka druga razdoblja hrvatske povijesti je i naš dr Nikola Eterović. Malo je bilo takvih prijatelja tada. Nisu baš svi željeli samostalnu Hrvatsku tada. Istovremeno, u tom jeku borbe za samostalnost krenula je i brutalna agresija na našu domovinu. U toj situaciji s pogledom unaprijed, imamo priču u kojoj je Hrvatska etablirana zemlja u Europskoj unijii NATO savezu, ušla je u Šengen, uvela je euro, dakle, nalazimo se u situaciji koju smo danas rekli i na njemačkom jeziku, kad su nas pitali kako sada stojimo mi u Njemačkoj, da postoji lijep izraz na njemačkom “Auf die Augen hohe”. Dakle, mi smo ovdje normalno prihvaćeni s našim njemačkim prijateljima, kao partneri, partneri koji grade europsku zajedničku budućnost, koji dijele obaveze. Od one zemlje koja je bila objekt međunarodnog prava, o kojoj se odlučivalo, mi smo danas postali zemlja koja dijeli svoje međunarodne obaveze i pomaže drugima na tom putu, posebno Ukrajini. Meni je zadovoljstvo reći da Republika Hravtska i Savezna Republika Njemačka dijele vrijednosti po tom pitanju i zajednički pomažu na svaki način da se Ukrajina oslobodi i da prestane ruska agresija. To pokazuje koliko sno uspjeli u proteklih 30 godina. dakle, možemo biti ponosni. Ja bih se sada želio kratko dotaknuti hrvatskog iseljeništva. Sad smo govorili o hrvatskim braniteljima, mislim da i hrvatsko iseljeništvo sasvim sigurno ima, rekao bih, kao jednu od ključnih zasluga za nezavisnost Republike Hrvatske. U to doba, kao što smo rekli, nije bilo puno prijatelja, nije bilo puno partnera. Vi ste bili i veleposlanici Republike Hrvatske, išli ste i govorili o tome što se događa u domovini, lobirali ste, išli ste u Bundestag, išli ste kod Genschera, kod Kohla, vi ste bili ti koji ste pomagali kod upostave prvih kontakata između Hrvatske i Njemačke a s druge strane i jako pomagli Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata. Danas, mi vidimo pred sobom jednu veliku zajednicu, oko 500 tisuća hrvatskih državljanja u Njemačkoj. Ponosni smo da su mnogi etablirani u svojim privaatnim biznisima, u znanosti, u znanstvenim institucijama, u medijima, u politici. Jako mi je drago da ovdje s nama postoji nekoliko mladih njemačkih političara hrvatskog podrijetla i mi zaista želimo da uz Josipa Juratovića kao osobe, njemačkog zastupnika hrvatskog podrijetla, koji nam je, moram odati počasti uvijek pomgao, posebno kod ulaska Hrvatske u Europsku uniju, da dolazi i nova generacija mladih političara hrvatskog podrijetla. Na to smo ponosni i mislim da ste vi pravi most između domovine i Njemačke. Želio bih naglasiti i jako nas veseli, da među nama imamo i ljude koji su naši državljani, sad su postali naši državljani, sukcesivno vraćaju držvljanstvo, neki su danas dobili držvljanstvo, i ja im na tome čestitam. Oni su s nama danas na prijamu. Postoji želja naših ljudi da dobivaju hrvatsko državljanstvo, da budu vezani za Republiku Hrvatsku, postoji želja, postoji veliki potencijal. Mislim da kroz dodatu skrb prema hrvatskom jeziku, dopunskom obrazovanju na hrvatskom jeziku, postoji mogućnost da potaknemo veliku većini vas na povratak. Siguran sam da u vaši srcima postoji želja za poticanjem bližih veza s Hrvatskom i povratkom, rekao je veleposlanik Bakota, citirajući riječi Franje Tuđmana “imamo Hrvatsku i imat ćemo ju kakvu želimo”, te parafrazirajući na kraju riječima, “Na nama je svima odgovornost da od Hrvatske to i napravimo, zemlju u kojoj će ljudi sa zadovoljstvom živjeti i odgajati svoju djecu.”
Nekoliko rečenica o posebnostima otoka Paga rekao je gradonačelnik Ante Fabijanić. Neposredna promocija Paga stigla je kroz fotografije na zidovima, komunikaciju s Vesnom Karavanić, direktoricom Turističke zajednice Paga, Pašku čipku koju je vrijedno vezla Neda Vrban, narodnu nošnju koju su nosili Katarina Buljanović i Igor Barićević, iz KUD-a Družina sa Paga, te pjesmu Darija Graše i Marina Milića, članova klape Sol sa Paga.
Nakon molitve i blagoslova jela koje je izgovorio fra Zvonko Tolić,, uzvanici okupljeni oko slavlja rođendana domovine, nastavili su s druženjem uz gastronomske specijalitete Paga (“Nima, nima do otoka Paga”) i Hrvatske.
Za lijep gastronomski ugođaj, ukusne slane i slatke zalogaje, svakako je ponajviše zaslužna vrijedna Radmila Barišić, domaćica u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Berlinu.