LUKO PALJETAK, Dubrovnik 19.VIII. 1943. – 12.V.2024.
prenosi i piše: Sanja Miloloža/ Društvo profesora hrvatskoga jezika
Dubrovačka i hrvatska književnost ostala bez još jednog velikana poetske riječi. Luko Paljetak napustio nas je 12. svibnja 2024. u svojoj 81. godini pridruživši se tako neprežaljenoj supruzi nakon čije je smrti napisao knjigu dirljivih soneta.
Osjećam blagu tugu pomiješanu s tihom radošću što sam u svojoj lekciji o pokaznim zamjenicama na Novom edutoriju upotrijebila u motivacijskome dijelu upravo njegovu pjesmu Dvodnevna molitva tete Ane svetom Anti da joj nađe ključe i drago mi je da učenici o njoj mogu slušati u izvedbi kolegice Sanje Matage, no to je tek refleksija jedne profesorice praktičarke. O Luki Paljetku, eruditu i akademiku, valja govoriti na mnogim razinama i ne smije ga pojesti dnevna povijest sklona brzu zaboravu. U ime činjenice da je suočavanje sa smrću uvijek teško, bez obzira na okolnosti, ali i one da je preminuo u 81. godini baš kao i Jure Kaštelan, poljički sin i velikan, rado ističemo poznatu Kaštelanovu misao:
“Ne zaboravi da pod zvijezdama ništa ne umire.”
A sam će Paljetak reći:
“Bitno je ono unutarnje vrijeme, ne izvanjsko, ono svakodnevno vrijeme koje teče od danas do sutra. Unutarnje vrijeme ne teče na taj način, ono se ne da zaustaviti, to se vrijeme dade vratiti i unatrag, daje priliku čovjeku da u sebi potražiti i dijete, daje mogućnost da ne ovisimo o našoj kronološkoj dobi.”
Sljedeći tekst prenosimo s HRT-ove stranice.
Napustio nas je Luko Paljetak, jedan od najvećih i najplodnijih hrvatskih književnika
U 81. godini umro je Luko Paljetak, naš najproduktivniji suvremeni hrvatski književnik, prevoditelj, erudit.
Njegovi stihovi naraštajima djece bili su prvi susret s poezijom, s književnošću uopće. Pisao je dramske tekstove i igrokaze, ali i razmjerno velik broj radiodrama namijenjenih odrasloj publici. Jedan od njegovih najpoznatijih dramskih komada nosi naslov ”Poslije Hamleta” i prvi je put objavljen 1997. Pjesnik s više od 20 zbirki poezije, dramski pisac, esejist i kritičar – bio je i vrstan prevoditelj s engleskog, francuskog i slovenskog jezika. Među ostalim, preveo je i neka djela Shakespearea, Byrona, Wildea, Joycea i Prešerna.
Mnoge su njegove pjesme uglazbljene i tako postale nezaobilazan dio dubrovačke i hrvatske pop-kulture: “U svakom slučaju te volim”, “Na Stradunu” i mnoge druge.
Paljetak je rođen 1943. u Dubrovniku, gdje je završio Učiteljsku školu, a na Filozofskom fakultetu u Zadru 1968. diplomirao je kroatistiku i anglistiku.
Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1992. godine radom o književnom djelu Ante Cettinea. Radio je u Zadarskom kazalištu lutaka kao umjetnički ravnatelj, redatelj i dramaturg. Bio je i asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru te jedan od urednika Zadarske revije.
Akademik Paljetak objavio je 40-ak zbirki pjesama, desetak zbirki pjesama za djecu i grafičko-pjesničkih mapa, dva romana, a pisao je i drame, radiodrame, bajke za djecu, dječje i lutkarske igrokaze, haiku poeziju, feljtone, kazališne kritike, književnopovijesne studije i eseje, studije o lutkarskom kazalištu, a bio je i vrstan prevoditelj. Bio je stalni član HAZU-a i dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti te brojnih književnih udruženja u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je svih najvećih nagrada i priznanja. Njegova blagost, intelekt, izniman literarni talent, dječja znatiželja i ljubav prema književnosti i Dubrovniku zauvijek će zlatnim slovima ostati upisani u povijest hrvatske književnosti.
Izvornom članku možete pristupiti OVDJE.
Zaključimo još jednim Paljetkovim citatom koji nam je izdvojila Suzana Piacun:
“Život je proždrljiv. Život ždere ljude, uzima ih. I tu ništa ne možemo učiniti, nego prihvatiti tu njegovu proždrljivost. Možemo samo te ljude, koje nam je život oduzeo, što duže zadržati u sjećanju. Nastojati da ih se ne zaboravi.”
Nećemo, poštovani akademiče, pjesniče i čovječe, nećemo Vas zaboraviti.