ADVENTSKI OBIČAJI

Iz narodnih običaja Gradišćanskih Hrvata (Trajštof, selo u sjevernom Gradišću) Gradišćanski su  Hrvati poznati po svojim običajima, čuvanju tradicije. Narodni običaji vezani su uz godinu i životne situacije. Osim navedenog, običaji su usko vezani i uz crkvu. Među gradišćanskim se običajima mogu primijetiti i uplivi kultura susjednih zemalja; Mađarske, Slovačke, Njemačke i Slovenije. U svakom su selu običaji malo drugačiji. Običaji uz Advent: U dane Adventa ide se u šest ujutro na rane mise tzv. «zornice». Navečer pobožne obitelji mole Gospodinovom prihodu. Prije ljudi nisu  izrađivali adventske vijence, a danas se vijenci postavljaju i u crkvi i kod kuće. Adventski se vijenac plete od zimzelenog granja oko kojeg se mota traka. Na vijencu su četiri svijeće, većinom crvene. Na prvu adventsku nedjelju zapali se prva svijeća, na drugu  prva i druga, na treću  adventsku  nedjelju  zapale se tri svijeće, a na četvrtu sve četiri. Blagdan svete Barbare (4. prosinca): Na blagdan svete Barbare u vodu se stave grane iz vrta, uglavnom grane trešnje, a rjeđe jabuke ili nekog drugog voća. Pupoljci procvjetaju do Božića. Tako je procvala i vjera u životu svete Barbare. Blagdan svetog Nikole, 6. prosinca: Dan prije blagdana svetog Nikole/«Mikulinja» (5. prosinca), djeca navečer idu  po selu obučena kao  sveti Nikola/Mikula i Krampus. To su  uglavnom već veća djeca, ali i odrasli koji mogu biti obučeni kao biskup ili vrag. Mikula nosi biskupsku kapu, ima dugačku bradu, a u ruci drži biskupsku palicu. Na leđima nosi plašt, a u drugoj ruci vreću s darovima za djecu. Krampus ima masku  s rogovima. U jednoj ruci nosi dugačak  lanac, a u drugoj pleteni korbač s kojim šiba zlu djecu. Na leđima ima veliku putnu torbu u koju može «zataknuti» zlu djecu. Mikula je prije dobroj djeci poklanjao jabuke, suhe šljive i orahe, a danas im poklanja i slatkiše i čokoladu. Djeca stavljaju  cipele i čizme na prozor kako  bi im sveti Mikula unutra stavio slatkiše. Ujutro svako dijete pogleda u svoje čizme i veseli se darovima