MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis jezik
Otkako sam dobio sina, ne prođe dan, a da ne čujem kako Borna liči ocu ili majci. Nitko ne kaže sličiti, a isto tako ni nalikovati.
Glagoli sličiti i ličiti ne znače isto. Često se griješi u uporabi glagola sličiti, naličiti, nalikovati. Ako se tu još umiješa i srpski oblik ličiti, tada nastaje prava zbrka i više ne znamo što je točno, a što netočno. Tako čujemo kako on sliči na nekoga, sliči komu, liči na koga i liči komu. Glagol je ličiti stara riječ od koje su nastali glagoli náličiti, nalíčiti (obraze), sličiti, uobličiti,izobličiti. Imao je nekada mnogo više značenja nego što ih ima danas.
Osnovna su mu dva značenja bila biti sličan komu i mazati bojom što, bojiti. Stari hrvatski pisci upotrebljavali su oblike u oba značenja.
Danas se u hrvatskom jeziku upotrebljava samo ovo drugo značenje. Primjerice, možemo ličiti sobu, kuću. U razgovornom jeziku tomu odgovaraju razgovorni oblici farbati, maljati, piturati. Tako je od glagola ličiti nastala imenica ličilac (razgovorno: moler,maler, pitur), pridjev ličilački i glagol oličiti.
Drugo značenje glagola ličiti – biti sličan komu odavno se izgubilo u hrvatskom jeziku i pripada srpskomu jeziku, a srpski jezik nema glagol ličiti u značenju mazati što bojom, bojiti.
U značenju biti sličan komu hrvatski jezik nudi dvije mogućnosti.Sličiti komu, sliči majci. Glagol sličiti traži dativ (komu ili čemu) – majci, a naličiti, nalikovati na koga, npr. naliči ili nalikuje na oca, glagol traži akuzativ (koga ili što) – oca.
Dakle, dijete sliči majci ili ocu ili nalikuje na majku ili oca.
Savjet napisao: Borko Baraban