NARODNA DRŽAVA HRVATSKA
Viktor Arbanas
Na osnovi poviestnih činjenica te neotuđivosti, nedieljivosti, neprienosivosti i nepotrošivosti prava na samoodređenje i državnu suverenost naroda kao osnovnih preduvieta za državni i svietski mir, ostvarenih u svim državama EU, Narodna država Hrvatska je država hrvatskoga naroda.
Vlast naroda nad državom nije dieljiva. Država ima svoj jezik, grb, stieg i hvalospiev. Država potiče Hrvatice i Hrvate na bratstvo i
štiti njihova prava i dobrobit ma gdje živieli, održava vezu sa skupinama svoga naroda izvan Hrvatske, potiče ih na povratak i pomaže u očuvanju običaja, jezika i kulture. Svi javni nadpisi, imena, nazivi su napisani hrvatskim jezikom.
Obrana države dužnost je svih za to sposobnih državljana. U osvajačkom napadaju na Hrvatsku sve je podređeno obstanku naroda i države.
Zemlja, more, podmorje, otoci, vode, zračni prostor, podzemlje, priroda, nekretnine i stvari od kulturnoga, poviestnoga i gospodarskoga značenja su vlasničtvo naroda i nisu otuđive. Tuđini mogu dobiti vriemenski ograničeno vlastničtvo.
Jezik, poviest, običaji i kultura hrvatskoga naroda se zvanstveno proučava i čisti od tuđih naslaga i laži tuđinskih vlasti.
Svatko živo biće ima pravo na život. Čoviekov život, sloboda, dom i osobnost su nepovriedivi. Smrtne kazne ne ima. Organi za presađivanje se smiju uzimati ili život oduzeti čovjeku tkoji je to pri podpunoj sviesti ovjerovljeno dopustio ili zatražio.
Sloboda i tajnost svih oblika obćenja te tajnost osobnih podataka je zajamčena i nepovriediva. Svatko ima pravo na javno okupljanje i mirni prosvied bez nasilja nad većinom i bez nuždne policijske zaštite.
Svatko ima pravo na rad, a zaposleni na zaradu, suodlučivanje u poduzeću, štrajk, tjedni i plaćeni godišnji odmor od tri tjedna i ovih se prava ne može odreći. Osnovno radno vrieme je 40 ura tjedno. Najmanja puna plaća je 2, a najveća 10 puta veća od zakonski zajamčenoga izosa državne skrbi, tj. osnovnih troškova za dostojan života svih svojih državljana u državi od kolievke do groba, ovisno o imovinskom stanju.
Ustavom se jasno ograničava moć pojedinca i udruga te jamči zajednička odgovornost žena i mužkaraca u upravljanju državom. Političke stranke u upravi državom su zabranjene.
Država potiče na političko nestranačko djelovanje te javno i otvoteno izražavanje mišljenja o državnim službenicima i politici.
Država skrbi o obitelji, materinstvu, dieci i mladeži, čuva čoviekov okoliš i zdravlje ljudi.
Roditelji su obvezni odgajati, uzdržavati i školovati svoju diecu, a dieca su obvezna pomagati svojim onemoćalim roditeljima.
Svi hrvatski državljani, ma gdje živieli, imaju obće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina i ostvaruju ga na neposrednim izborima tajnim glasovanjem i veleglasovanjima.
Birači izabiru svatke 3 godine 8 članova Državnoga nadzora, svatke 4 godine 50 zastupnika u Sabor te područne i mjestne uprave, a svatkih 5 godina 8 članova Državne uprave s jednako zastupljenim žanama i mužkarcima.
Birači donose Ustav i ustavne promiene većinom od 80% i 67% u obveznom veleglasovanju, a kazna za neopravdano neglasovanje je jedna mjesečna plaća ili mjesec dana zatvora. Zakone i važne odluke Državne uprave i Narodne banke donose većinom ukupnoga broja birača u običnom ili obveznom veleglasovanju, ako se odazove premalo građana, a hitno ili bez veleglasovanja ih može donositi Sabor ili Državna uprava u slučaju spriećenosti Sabora, ali samo u ratu.
Saborski zastupnici kao i članovi Državnoga nadzora i Državne uprave moraju biti državljani dostojni toga radnoga mjesta, što provjerava Državni nadzor, te visoko školovani ili priznati stručnjaci i znalci, moraju se doškolovavati za svoj rad i ne mogu raditi nigdje drugdje.
Članovi Državnoga nadzora i Državne uprave se svatkih šest mjeseci izmienjuju, najviše dva puta, na radnom mjestu predsjednika i podpredsjadnika. Članovi Državnoga nadzora i zastupnici u Saboru rade pod obćim, a članovi Državne uprave pod težkim radnim uvjetima i primaju stalnu plaću za svoj rad u visini od dvostruke, tj. četverostruke prosiečne plaće u državi.
Državni nadzor se dieli na Ustavni sud, tkoji nadzire provođenje Ustava i zakona te Sudstvo, i Nadzorničtvo, tkoje nadzire i ocienjuje rad svih državnih ustanova i službenika. Nadzorničtvo na dan državnosti objavljuje ociene i nagrađuje za izvrstan rad. Na osnovi loših ociena Državni nadzor može razriešiti svatkoga državnoga službenika i razpisati veleglasovanje za razriešenje pojedinih državnih ustanova.
Zastupnici u Saboru imaju osnovni zadatak, mudro, znalački i dalekovidno pripremati zakone i promiene Ustava tkoji jamče obstanak naroda i države te stalan razvoj družtva i gospodarstva.
Članovi Državne upravne su ministri tkoji se svatkih šest mjeseci izmienjuju na radnom mjestu predsjednika i podpredsjednika države. Predsjednik države ne ima pravo na odmor. Osnovno načelo Državne uprave je, odgovornim gospodarenjem državnim dobrom, razvojem znanosti i kulture kao i osiguranju mira, reda i zadovoljstva građana te politikom obćega dobra stvarati sve veće blagostanje, a sve podrediti osiguravanju obstanka naroda i države. Država se ne može zaduživati zajmovima s kamatama u državi ni u inozemstvu. Državni proračun ne može bit veći od gospodarske moći države, a uravnotežuje se smanjivanjem plaća svim državnim zaposlenicima sve do osnovne državne skrbi i odkazima.
Državna uprava odgovora Saboru. Ministarstva zapošljavaju <2000, a Predsjednik države <200 ljudi.
Državljani mogu neposredno nadzirati sve državne službenike i službe s žalbama (5 do 100) Vrhovnomu sudu, ovisno o broju pogođenih građana. Žalbe ne zastarievaju. Spor se kratkoročno rieševaju pred porotama od najmanje 4 žene i 4 mužkarca slučajnim odabirom izabranih državljana. Presude porota su konačne.
Stupanjem na snagu ovoga Ustava ukida se dosadašnja sudska praksa.
Jedinice područne i mjestne samouprave su poviestne županije i obćine, gradovi, mjesta i četvrti.
Državni službenici rade pod nadzorom Državnoga nadzora, ne imaju moć nad državljanima. Građanima na pisane podneske obćekoristno kratkoročno odgovoraju. Državni zaposlenimci zbog zloporabe ovlasti gube skupa sa svima upletenima doživotno pravo raditi u državnim službama.
Državljani mogu imati više državljanstava. Tuđim državljanima se jamče prava u skladu s međudržavnim ugovorima na osnovi recipročnosti.
Narodna banka odgovara Saboru. Sve banke u državi smiju kamatama i novčanim poslovima ostvarivati oganičenu dobit, a višak se koristi za smanjenje kamata. Narodna banka nadzire i spriečeva nezakonite dobiti i tokove novca te provjerava podrietlo novca kupaca nekretnina i ulaganja većih od 50 prosiečnih plaća.
Narod poništava međunarodne i međudržavne ugovore tkoje nije odobrio veleglasovanjem.
Naglasio bih, ovaj priedlog novoga Ustava određuja NEPOSREDNU DEMOKRACIJU.
To ne znači da je današnji Ustav loše sročen za prošle poludemokracije ili tuđinske VLASTI.
Osim toga novim Ustavom hrvatski narod ma gdje živio pripada hrvatskomu narodu.
Ipak se ne bi sasvim zadovoljio …pitanje mi se nameće …zašto ustav ne štiti dovoljno i hrvatsko iseljeništvo. Zašto se njihovim ustavnim pravima i zakonom krivuda i manipulira …zašto se ne govori istina. To se ne događa u ni jednoj europskoj pa ni svjetskoj demokratskoj zemlji. Ista smo nacija …potekli od istih korjena ..nije li svejedno..zbog čega smo i u koje vrijeme, i na koji način otišli izvan granica ondašnje Ju.. države. Nije li hrvatsko iseljeništvo najprivrednija gospodarska grana od postojanja Hrvatske države. Pa što se onda i dalje čeka. Sramno..da ih se ustavno i ne zaštiti..od raznih prevara i… Read more »
Kako ste gospodine Ivo Dorotic…,
ovo lijepo zaželi u par riječi..treba je i političare..više tražiti..koji žele iz svog kvalitetnog rada i poštenja ..živjeti.
Mi imamo dobar ustav, dobre ljude i slabo pravosuđe.
Tko ne vjeruje neka pročita i neka se uvjeri. Sve je ajme nama…
Ne treba mjenjati ustav, treba mjenjati, pod hitno, nesposobne političare…………………
Ovo sam već danas popodne napisao, ali je izgleda otišlo izgubljeno, evo još jednom. Godine 2006. sam razgovarao sa jednom uglednom političarkom, majkom troje djece i profesorom Ustavnog prava. Uz tri mandata justic senatora u Berlinu, bila je profesor na FU Berlin i prva žena predsjednica Vrhovnog suda Njemačke. Ova ugledna Dama se je zvala i zove se još uvijek Jutta Limbach. Ona je uređivala naš ustav i zbog toga ju je predsjednik Stipe Mesić odlikovao. Ja sam joj postavio par pitanja, na pitanje što ona misli o našim zakonima, ona je odgovorila sve najbolje, neki su čak bolji i… Read more »
I od političara se više radne kreativnosti traži..i svih drugih vodećih..Ali i civilnih organizacija. udruga i društava. Neka i svi oni žive od svoga rada i zarade. Možemo mi predlagati..sugerirati i pisati najbolje ideje i prijedloge..a što ako ih oni u Hrvatskom Saboru I Vladi.. koji bi ih trebali ne sprovode u kvalitetna djela ili ćak na njih i ogluše.Jer kako uopće rastumačiti..u ovim kriznim vremenima prazne Sabornice..a kriza i dalje traje..ali i u samom Saboru i Vladi vlada pomanjkanje radne kreativnosti. Osudio bi se reći..Hrvatska ima u svom ustavnom zakonskom pravu..mnogih kvalitetnih zakona..neki trebaju i promjene i dopune..Pitanje mi… Read more »