GLIBUŠA

Piše: Rajko Glibo
Kada sam bio malecki jednu naočitu ženu u zaseoku Marići sela Donja Vast zvali su Glibuša. Krupna žena u ramskoj narodnoj nošnji zračila je veseljem. Opazio sam da do nje puno drže muški iz njezine generacije. Imao sam prema njoj blago dječje strahopoštovanje.

Kroz život sam shvatio da djevojke iz roda Glibo nakon udaje i uzimanja novog prezimena zovu Glibuša  …što im prešutno prija. Onda sam dugo bio klijentom demografije.  Krčio sam…

više

SAT POVIJESTI IZ PRVE RUKE

UČENICI I NASTAVNCA IZ POŽEGE POSJETILI REICHSTAG U DRUŠTVU PARLAMENTARNOG ZASTUPNIKA JOSIPA JURATOVIĆA
tekst i foto: Sonja Breljak …foto album ispod teksta
Berlin/
U Berlinu nije problem posjetiti Reichstag, sjedište njemačkog parlamenta. Slovi i inače za turistički najposjećeniju berlinsku znamenitost. Od preseljenja državne vlasti iz Bonna u Berlin, 1999. godine, Reichstag je posjetilo, ni manje ni više nego 25 milijuna posjetitelja. Slobodno je to svima. Ulaz je besplatan. Treba samo odvojiti vrijeme, stati u podugačak red onih koji su došli na istu ideju, pričekati pola sata -sat, manje ili više, ovisno o …

više

KORALJI I SUDBINE

Piše: Nikola Šimić Tonin
Spužvarstvo je poznato još od staroga vijeka. Stanovnici otoka u Egejskom moru spominju se kao prvi spužvari, koji su proširili spužvarstvo i na ostale dijelove Sredozemnog mora. 

Sve do polovine 19. stoljeća europsko tržište se opskrbljivalo samo mediteranskom spužvom, a tek oko 1840. otkrivena su područja u podmorju Bahamskih otoka gdje su razvijena gusta naselja kvalitetnih spužvi.

više

DOČEKALI SVETOG NIKOLU

KRATKA PISMA IZ DOMOVINE
piše:
Marija Matijašević
Stružec/
Nakon Svete mise u našoj župi, djeca su predstavila mali program na temu svetog Nikole. Ispred oltara su učenici s vrijednim vjeroučiteljima, napravili od kartona velike čižme i lik svetog Nikole. Omiljenom dječjem svecu su iza glave na grančicama visjele svjetleće žaruljice i  darovi.  No, najprije  su predškolske djevojćice napravile modnu reviju i izašle u modernim kratkim haljinama pred oltar. Na iznenađenja sviju, na nogama su imale velike tatine zelene čižme i velike bakine crne čižmice, …

više

SRETAN I(LI) ČESTIT BOŽIĆ!

Emil Cipar
Sretan ili čestit Božić! Velika dilema. Puno je riječi koje smo 1990. preuzeli bez ikakvog razmišljanja i sada ne znamo što ćemo s njima. Čestit je arhaizam, pa ga ne bi trebalo rabiti, ali ako  iste kriterije upotrebimo kod svih arhaizama koje danas postoje u jeziku stvorit ćemo kaos. Osobno nisam nikada prihvatio čestit, ali svatko ima pravo imati svoje mišljenje. Pitao sam jezikoslovce …ni oni ne znaju. Najzgodnije i najsmislenije pojašnjenje našao sam na web-u. Nažalost, autor…

više

ŠTORIJA O MOME BARBI

ŠTORIJE IZ MALOG MISTA
piše: Jadran Šantić Šangarelo
Jeman jednega starega barbu koji je cili svoj vik odija na more sa jednon staron gajeton u kojoj je bi motor na petrolje i koji se palija sa „španjuleton“.

Kako su godine prolazile i šćipale barbino zdravje tako je vrime bome grizlo i gajetu a da ne govorin da je i petroje postalo ritko gorivo i skupo. Kad san ja naresta i počeja radit tija san mu pomoć kupit novi motor ma on ni čut. -Di ću sinko minjat motor kad ovi svaki put pali od prve,je da se malo oznojin dok

više

SJEĆANJA NA ADVENT

Piše: Vesna Gruica
U NAZOROVOJ U KRAPINI – Nije bilo slavlja Božića u našem domu. O božićnoj jelci mogla sam samo sanjati …bile su to pedesete godine tvrdog komunizma. Ako se slavio Božić u kućama prosvjetnih radnika, letjelo  se doslovce  s posla. Kako da to meni objasne moji roditelji??? Tada mi je bilo 5 godina.

Jednog Badnjaka , te davne 59/60-te godine, još se dobro sjećam da je u dvorište neko ubacio sa uzvisine iznad moje…

više

TAKO NEKI RAZGOVORI

Sonja Smolec
Gledam ljude kako pričaju sami sa sobom
a ja, Bože moj, još nisam došla u tu fazu.
Ipak, mislim si,  i meni netko za razgovor treba.

A onda, dogodi se ova priča.
Bilo je to u autobusu ili tramvaju, a ja stisnuta
između njega ili nje i torbe i prozora
i samo klimam glavom a zapravo pojma nemam
o čemu se priča i koja je bila tema,…

više

BIT ĆE BOLJE

KAJ GOD
piše:
Ivek Milčec
Budući  je kolega Emil u osvrtu na jučerašnje parlamentarne izbore napisao uzrok poraza Hadezea ja se bum, između ostalog, pozabavil pitanjem kaj će taj poraz značiti za gospodarski, politički i društveni život hrvatskih građana. Dan nakon izbora gotovo svi relevantni čimbenici u Hrvatskoj pitaju se: što će biti s nama, da li će država bankrotirati, kak će se otplaćivati golemi dugovi i na koji način otvoriti nova radna mjesta, povećati izvoz i smanjiti novo zaduživanje. Ovih dana mogle su se čuti razne izjave glede…

više