Marija Juračić
Moje more, moje stine
moje drače i friškine
to je baštun mog života
to je jubav i lipota.
Moje bave, moje brime
moje fjake, moje cime
čančarije, oštarije
i bićerin fantažije.…
događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
piše: Martina Budimir
Večer prije imali smo žustru raspravu sa svojim petnaestogodišnjim sinom, novopečenim srednjoškolcem. Dotakli smo se i teme koja će biti okosnica filma na koji se dečki, suprug i sin, spremaju već mjesecima. Nije da smo željni McDonaldsa, no otvorenje u Slavonskom Brodu, upravo jedan dan prije odlaska u kino, savršeno se uklopilo u naš plan.
piše: Dragica Šimić
Nikako se nije mogao oteti uzbuđenju koje ga je sve više gušilo poput velike knedle u grlu. Srce je divlje tuklo u grudima kako se približavao adresi zapisanoj na malom zgužvanom papiriću kojeg je čvrsto stiskao u ruci. Toliko se bojao da ga ne izgubi da bi se prije moglo desiti da će se otopiti od obilnog znoja od kojeg mu je ruka bila mokra.
Brinuo se za oca. Njegovo nejavljanje zadnjih par mjeseci je postepeno i za vrijeme njegovog boravka na otoku izazivalo paniku…
Reagiranje na Izbor članova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske
– Pismo predsjedniku Vlade Republike Hrvatske
autorice: Sonja Breljak i Aleksandra Brnetić
Poštovani gospodine predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, poštovani gospodine Plenkoviću!
Na 55. sjednici Vlade Republike Hrvatske, održanoj 7. rujna 2017., donešena je odluka o osnivanju i imenovanju članova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Vi ste tu odluku potpisali i ona je odmah stupila na snagu.
Tim činom ste odlučili da u tekućem mandatu hrvatske građane, koji žive u Saveznoj Republici Njemačkoj, zastupaju i predstavljaju Franjo Akmadža, Mile Baričević i Ivan Karlo Stipić. Stoga će njih trojica pružati pomoć „Vladi Republike Hrvatske u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske“ pa tako i Vama.…
prilog: Ivica Košak
Wiesbaden/ Kultur als Lebenshilfe5, radna grupa Hrvatske kulturne zajednice – Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu poziva na predstavljanje teme: UTJECAJ MENTALNIH AKTIVNOSTI NA ZDRAVLJE, uvod u tehniku meditacije s vježbom, u četvrtak, 21. rujna 2017. s početkom u 19:30 sati u gradskom povjerenstvu za zdravlje, Gesundheitsamt, Konradinerallee 11, 65189 Wiesbaden.
Dubrovački slikar Stjepko Mamić po četvrti put izlaže u Nacionalonim muzejima Južne Koreje
prilog: Dražana Martinović Mamić
U Nacionalnom muzeju Južne Koreje Haegeumgang Theme Museum 03. rujna 2017. god. svečano je otvorena Treća međunarodna izložba posvećena očuvanju okoliša pod nazivom ”Zemlja koju volim” ( 3rd International Environment Exhibition “The Earth I Love”).
Izložbu koja se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva okoliša Južne Koreje otvorio je generalni direktor Hegeumgang Theme Muzeja Gospodin Kyung Myung-ja,Yu cheon–up.
Na izložbi izlažu umjetnici iz ukupno dvadeset dvije zemlje iz cijelog svijeta.…
tekst i foto: Sonja Breljak
Berlin/ U netom prošlu nedjelju, u crkvi svetoga Sebastiana, sjedištu Hrvatske katoličke misije Berlin, održana je sveta misa za početak školske godine.
Uz školsku, počinje i vjeronaučna godina.
Već u subotu pred nama, 23. rujna, bit će vjeronauk za djecu i mlade u misijskoj dvorani na adresi: Feldstr. 19 13355 Berlin. Prvi sat vjeronauka za krizmanike je u 10 sati a za pričesnike u 15 sati.
U petak, 06. listopada u 17 sati je Internacionalna dječja krunica.
U crkvi svetog Bonifacija, na Mehringdamu, nedjeljnu propovijed je govorio fra Tomislav Brekalo, u Berlin netom pristigli svećenik koji će, nakon odlaska fra Frane Čugura u Rosenheim, zajedno s mladim …
piše: Sandra Marelja Muić
I tjedan dana nakon što je nezapamćena kiša potopila grad Zadar i cijelu zadarsku županiju, posljedice od silnih stotina litara vode po kvadratnom metru su i dalje glavna tema razgovora. Oprao nas je taj sivi ponedjeljak, i to baš mračnog datuma jedanestog rujna, kao nikada do sada.
Medijske arhive su izvukle podatak da se jednak kišni potop ovdje dogodio prije trideset godina. No, danas, neminovno, s više stanovnika, više betona, više infrastrukture i nadasve – više …