Dragan Gortan
zanijemi cvrčak
ušute ptice
krošnja je suncu
prekrila lice
Sonja Breljak
LIKOVNI RADOVI PUTUJU
piše: Ante Karačić
Iserlohn/ Likovni radovi s ovogodišnjeg međunarodnog natječaja za hrvatsku djecu širom svijeta, polako kreću na odredišta gdje će se organizirati izložbe.
Dio radova iz Mađarske, Njemačke, Vojvodine, BiH, Rumunske i HR-Slavonija i Srijem, ide u Orašje gdje će biti izloženi početkom školske godine.
JEZIK, OGLEDALO DUŠE
Ne dajte da vas zavedu (B. Brecht)
prilog: Ivica Košak
Dijalog i diskusija su cilj, a ujedno i sredstvo rada Hrvatske kulturne zajednice/ Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu. Niz javni tribina, otvorenih susreta i nastupa koji će ostati zabilježeni u časopisu Riječ[1] kao svjedočenje o interesu i potrebama (ne samo) iseljenika iz Hrvatske nego i njihovo (ne-)snalaženje u novoj sredini.
Kulturni identitet ne samo da prenosi osjećaj pripadnosti, već je i važan stup zajedničkog života u multietničkom državljanstvu. Položaj ljudi i skupina, kako hrvatskih tako i drugih migranata, u stranom društvenom sustavu bio je često razmatran u panel diskusijama zajednice. …
SREĆONOŠA
Toplim dlanom punim šarenih i krhkih sanjaNOVA RUBRIKA ZA VELIKE I MALE
Kako smo već dugo godina suogranizatori i medijski pokrovitelji Likovno-literarnog natječaja kojeg organiziraju naši umjetnici iz Iserlohna, Ankica i Ante Karačić u suradnji s Jadrankom Gradac iz Matice hrvatske za Ruhrgebiet, odlučili smo otvoriti novu rubriku naslova LIKOVNO-LITERARNI NATJEČAJ ISERLOHN, kako bi i djeca, učitelji i škole lakše pronašle rezultate natjecanja, objave o temi novog natječaja kao i pročitati i pogledati nagrađene radove.
prilog: Sonja Breljak
Beč-Iserlohn -Berlin/ Nakon što su nedavno objavljeni rezultati, najprije likovnog a onda i literarnog natječaja kojeg organiziraju naši umjetnici, Ankica i Ante Karačić u suradnji s Maticom hrvatskom za Ruhrgebiet, na adresu organizatora stiglo je, između ostalih brojnih pisama i poruka, i jedno pismo iz Beča kojeg je napisala Adrijana Markon Jurčić, prof. hrvatskog jezika i književnosti, ispred Obzora- udruge za poticanje kreativnog razvoja, iz Beča.
PRAVA DOMOVINA JE JEZIK
„Prava domovina je zapravo jezik.“ (W. von Humboldt)
Sastav koji je dobio PRVU nagradu (među 10. razredima) na Literarnom natječaju Iserlohn 2020. na temu “Jezik, riječ, maska, ljubav, štiti i mač, umjetnost”
autorica: Mia Kastelić, 10. r. Hrvatska nastava Hessen i Saarland, Saarbrücken, SR Njemačka
slika: Natko Ferenčić, 4. b, OŠ Vladimira Nazora, Crikvenica ( 3. mjesto na likovnom natječaju)
Istina, jezik je prava domovina! Govoreći hrvatskim jezikom u Njemačkoj, nosim svoju drugu domovinu Hrvatsku u srcu.
Rođena sam u Njemačkoj i živim u Njemačkoj.
Zahvalna sam što sam imala mogućnost u Njemačkoj govoriti hrvatskim jezikom s roditeljima i usavršavati hrvatski jezik na Hrvatskoj nastavi.…
I LJUBAV KADA NAPUSTI ME
ROSTOVO KRIJE TAJNU
Iz drugih medija/ HINA,
Prema informacijama Hine i pisanju bosanskohercegoviačkih portala, postoji mogućnost da se uskoro, 27 godina nakon događaja, konačno sazna ratna i zaroboljenička sudbina Hrvata zarobljenih, odvedenih i nestalih iz logora u Bugojnu 1993. godine.
Prilikom izvođenja građevinskih radova na privatnoj parceli na lokalitetu Tvrdulja, na platou Rostovo iznad Bugojna, pronađeni su posmrtni ostaci najmanje dvije osobe.…
NE PONOVILO SE
Iz naše arhive/ objavljeno 14.07.2010.
piše: Sonja Breljak
Rekordne vrućine u Njemačkoj. Sjedimo na terasi berlinskoga stana. Rano je jutro. I sunce tek proviruje iza visoke zgrade preko puta. Lagani povjetarac je. I u njemu mirisi nečega toploga. Skoro mediteranskoga.
Još nedostaje samo šum mora i glasanje galebova. Pa kao da smo u Lijepoj našoj.
Subota je s početka srpnja. Žurnim korakom …
NAUČITI IZ PROŠLOSTI ZA BUDUĆNOST
Srebrenički masakr
Iz drugih medija/ Neue Zürcher Zeitung, br. 159, 11.07.2020, str. 8
Autor: Ignazio Cassis, švicarski Savezni vijećnik (Bundesrat) i ministar vanjskih poslova
Jedanaestog srpnja 1995. jedinice vojske Republike Srpske pod zapovjedništvom Ratka Mladića zauzimaju Srebrenicu, zaštićenu zonu UN-a. Sljedećih dana dolazi do jednoga od najgorih ratnih zločina u Europi od kraja Drugoga svjetskog rata. U nekoliko dana postrojbe su pogubile više od 8.000 muškaraca, silovale su tisuće žena i djevojaka i protjerale ukupno preko 25.000 ljudi iz njihova zavičaja.
Četvrt stoljeća kasnije, postavlja se pitanje zašto? Kako je uopće moglo …