događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Kako su utrošena sredstva prikupljena za pogođene potresom u Petinji i Sisku
Berlin/ Nakon razornih potresa od 29./30. prosinca prošle godine koji su pogodili područje Sisačko-moslavačke županije, najviše Petrinju, Sisak i okolna mjesta i naselja, val dobročinstva širio se i Hrvatskom i svijetom.
Željeli su pomoći i pomagali su, ne samo naši ljudi već i stranci, potaknuti slikama razrušenih domova u sred zime.…
Đuro (Armeno) Baglivi
prilog: Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med.
Đuro Armenius rodio se 8. rujna 1668. u Dubrovniku. Otac Vlaho bio je podrijetlom iz armenske obitelji Jurja Armena, a majka Ana iz obitelji Jakova Lupisa.
U dobi od dvije godine Đuro i njegov mlađi brat Jakov izgubili su oba roditelja. Oni su umrli najvjerojatnije od tuberkuloze. Djecu je na odgoj preuzeo stric Jakov Armeno, a nakon njegove smrti djecu je podizala obiteljska služavka, seljanka Marija Dragišić.
Budući da su dječaci pokazali neobičnu oštroumnost, za njihov su se daljnji odgoj zauzeli dubrovački isusovci p. Miho Mondegai i p. Rafo Tudizić.…
Pokreće se natječaj haiku poezije
prilog: urednički tim “HAIKU KRUGOVA”
“Urednički tim “HAIKU KRUGOVA” u suradnji s Lanterna magazinom, pokrenuo je haiku natječaj i kolumnu “Haiku krugovi” koji će svaki mjesec birati najbolja tri haiku rada na određenu temu te bit i nagrađeni i objavljeni u sklopu Lanterna magazina.
U budućnosti planiraju se i online haiku radionice preko Zooma uz gostovanje i brojnih već afirmiranih autira iz cijeloga svijeta kao i naših autora.…
IZ DRUGIH MEDIJA
izvor: medjimurski.hr
Zoran Andročec: Zapadna tržišta sve su zahtjevnija, ali našim partnerima iz Hrvatske ne ponestaje ideja i ugovora
Portal medjimurski.hr svake vam nedjelje donosi priču o jednom tjednu u životu naših poznatih i manje poznatih sugrađana. Iz prve ruke prenosimo njihov osvrt na sve ono što im je obilježilo tjedan u poslovnom i privatnom smislu. Naš ovotjedni gost je voditelj direktor tvrtke INGRA-DET, Zoran Andročec.
piše: Zoran Andročec
foto: Osobna arhiva
INGRA-DET je najstarije udruženje hrvatskih tvrtki koje izvode investicijske radove u inozemstvu, prvenstveno u Njemačkoj. Okuplja 40-ak hrvatskih tehničkih poduzeća s 2.500 zaposlenih majstora i inženjera specijalista u EU, uglavnom u SR Njemačkoj.
Ponedjeljak, 26.04.2021.
Ispod stola neiskorišteni brzi testovi za COVID-19 iz apoteke iza ugla. Nabavili smo ih, ali ih ne…
tekst: Mirjana Blašković
Dan se bližio kraju. Sunce samo što nije zašlo iza obrisa brežuljaka u daljini i nedostajao je tek jedan korak ovom proljetnom danu da nestane u noći i polako postane sutra.
Sjedila sam na balkonu i osluškivala ptice koje su cvrkutom ispunjavale krošnje okolnih stabala, nadglasavajući se sa žamorom djece s obližnjeg dječjeg igrališta.…
Sjećanje na ratno vrijeme (ne ponovilo se!)
piše: Eleonora Ernoić
3. svibnja 1995. godine Milan Martić je u tom posljednjem raketiranju Zagreba, raketom u kojoj je bilo 500 zvončića koji svojom ulogom groteskno odudaraju od imena, pogodio Dječju bolnicu u Klaićevoj, Starčki dom u susjedstvu i baletnu salu Hrvatskog narodnog kazališta.
Zvončići su se rasuli oko cijelog teatra stvarajući neprohodan smrtonosni pojas bijega od krvi, straha i užasa.…
Održano uz Dan knjige i autorskih prava
“Nemojte mi reć‘ kako niste znali za književnu tribinu u Wiesbadenu!”
piše: Ivica Košak
Poslije trideset godina rada, što ujedno znači i iskustva i (nove) tradicije, trebala bi literarna tribinu u povodu jedne zapažene svjetske manifestacije knjiga i autor(-skih prav)a biti nešto posve po sebi razumljivo s niskom potrebom bilo kome i bilo što objašnjavati:
Mate Ujević, hrvatski pjesnik i enciklopedist.
priredio: Marko Jareb
izvor: Wikipedia
Jedan sveučilišni profesor, sada pokojni, mi je jednom rekao:
„Šetao sam sate i sate po New Yorku s Matom Ujević i samo smo razgovarali o hrvatskoj stvari.“
Rođenje: 13. srpnja 1901., Krivodol
Preminuo: 6. siječnja 1967., Zagreb
Knjige: Narodne poslovice.
Nagrade: Pravednik među narodima
Obrazovanje: Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Ljubljani…
piše: Ivan Tumbas
Tužna je ova priča koju sam čuo je od mojeg pokojnog dide Ivše, prija tušta godina. Pripovitka je kako je jedan Bunjevac, u ono vrime, prošo kalvariju.
Po stazi uz kaldrmisani sokak koraca mladi svećenik. Duboko je zamišljen. Cigurno razmatra kaku važnu stvar. U ruki mu tanka crno lakirana batinica sa drškom od kosti, koju mirno i jednako diže i spušta u znak duševne i tilesne sabranosti. Kako se put penjo gori, …