stihovi: Mirko Popović
foto: Žana Korać Popović
ne dozivaj
mala umorna znamenja
davno izvijena
prema suncu
ne pamte te…
Sonja Breljak
POZIV PJESNICIMA NA “SPLIT NA DLANU”
3. Međunarodni pjesnički festival SPLIT NA DLANU održava se 23. i 24. srpnja 2021. a Hrvatski glas Berlin je medijski pokrovitelj događaja
“S poštovanjem vas pozivamo da pošaljete pjesmu na ovaj javni Poziv za zajedničku zbirku SPLIT NA DLANU.
Vjerujemo kako će se problem pandemije smiriti i da ćemo Festival održati kako smo planirali te pri slanju pjesme OBAVEZNO navedite – želite li DOĆI i biti sudionik 3. Međunarodnog pjesničkog festivala SPLIT NA DLANU.
Na Festivalu ćemo dodijeliti Povelju za najbolju pjesmu”, piše u javnom pozivu pjesnicima kojeg ispred organizatora, KULTura sNOVA, udruge za promicanje kulture iz Zagreba, potpisuje Zdravko Odorčić.…
MALA, VELIKA PRIČA
prilog: Filip Ćorlukić i Uredništvo HGB
Skoro dvije pune godine, od 2017. do 2019., objavljivali smo na stranicama Hrvatskog glasa Berlin, sadržaj knjige naslova “Moja sjećanja na minulo stoljeće“, autora Filipa Ćorlukića.
Filip je ujedno, naš najstariji suradnik, u 94. je godini života i, nakon više moždanih udara, živi u Domu za stare u Puli. Filip je dugo, uporno i kvalitetno radio, stvarao, objavljivao, putovao… pa i u poznom dobu ne …
ŽETVA
(Iz knjige „Divani iz Sonte“)
autorica: Ruža Silađev
Veliki je atar oko našega sela. Zemlja treće i četvrte klase. Al′ raniteljka! Svaki siroma ata da kakogod pribavi komatić zemlje.
Vako je bilo: “Kad pukne proliće, Šokac zabode nos u zemlju, a ture nadigne na sunce“. Tako do Sisveta! Nismo se žalili. Znalo se da kad ima posla biće sve dobro. A, kad urodi žito, radovalo se, jel će bit kruva. Najviše se radilo na zemlje na ris. Na ris se kopalo, na ris se kosilo, na ris se zimi u trsku išlo. Bilo je puno bezemljaša i oni koji su imali jako malo zemlje. A čeljadi puno. Prija se dobijalo po lancu od sedam do dvanajst meteri žita. Ako je kosac višt, a rukovetajla vridna, dnevno su mogli poradit lanac. Od toga bi ris bijo od sedamdeset, do devedest kila.…
SVATKO OD NAS IMA PRIČU
LJUDI – PUTOKAZI
PUBLICISTIKA / novi naslovi
LJUDI – PUTOKAZI, Branislav Antov Mikulić, , izdavač Dobra knjiga, Sarajevo
Odnedavno je u distribuciji knjiga Branislava Antova Mikulića. Radi se o zbirci kratkih priča pod naslovom LJUDI – PUTOKAZI.
Pripremila ju je sarajevska izdavačka kuća Dobra knjiga još koncem prošle godine, ali je zbog pandemijskih neprilika, knjiga ponuđena čitalačkoj publici tek u proljeće 2021.
Radi se ispovjednoj prozi, zapisu doživljaja i susreta iz vlastitog života, žanru u kojem se autor uspješno iskazao kroz dva prethodna romana. …
TAKO SE BICIKLIRA KROZ ŠVEDSKU
piše: Milan Rajšić
Noć prije nego što je brod isplovio i ljude odnio, društvo mi je pravio Vladimir Iljić Lenjin. Točnije, njegov duh je bio prisutan u Sassnitzu, na najsjevernijem njemačkom otoku Usedom.
Prije više od stotinu godina, autor izreke: “Učiti, učiti i samo učiti“, luksuznim se vlakom dovezao iz Švicarske, jer ga je njemački car zamolio da malo zabavi ruskog cara, kako bi Njema u miru mogla pripremati Prvi svjetski rat.…
NEKA NAS OTPUŠE
HRVATSKA I HRVATI U URUGVAJU
Nove knjige: Reprezentativna monografija o Hrvatima iz Urugvaja
Masovnije doseljavanje Hrvata u Urugvaj zabilježeno je od 1924. do 1936. godine, uočava pisac i počasni konzul RH iz Montevidea Eduardo R. Antonich. Unatoč nedaćama useljeničkog života, Hrvati nikada nisu okrenuli leđa rodnoj grudi
tekst: Vesna Kukavica
foto: Arhiva Hrvatskog doma, Montevideo
Jedinstvena monografija „Hrvatska i Hrvati u Urugvaju“, autora Eduarda R. Antonicha, objavljena je ovih dana u Zagrebu u sunakladničkom pothvatu AGM-a i Hrvatske matice iseljenika, čiji ravnatelji Stjepan Bekavac i Mijo Marić potpisuju predgovor.
Izvorno Antonichevo historiografsko djelo „Croacia y los croatas en Uruguay“, tiskano prije petnaestak godina, s pravom je dočekalo svoje hrvatsko izdanje, bogato ilustrirano dosad neobjavljenim fotografskim zapisima jednog od pionira iseljeničke fotografije Srećka Dumića.…
NEMORALNA ODLUKA MORALNOG
piše: Kitana Žižić
U Splitu imam svoju plažu. Plažu koju sam “prisvojila” spontano bez puno razmišljanja i kategoriziranja.
Prije dva ljeta neposredno pred ulazak u morsko osvježenje, na stijenama koje je okružuju s lijeve strane, opazih kupačicu u zrelim godinama. Sjedila je na glatkoj stijeni visoko uzdignuvši glavu. Sama.…