U POTRAZI ZA NAJLJEPŠOM RIJEČI

Sastav koji je dobio DRUGU nagradu (među šestim  razredima) na Literarnom natječaju Iserlohn 2020. na temu  “Jezik, riječ, maska, ljubav, štiti i mač, umjetnost”

autorica: Zerina Zlatkić, 6. razred, OŠ Orašje, Orašje, BiH
slika: Ivan Čeljuska, 4. razred, HKDU Vladimir Nazor, Sombor,  (4. nagrada na likovnom natječaju)

Nekada davno živio je jedan vitez koji je tražio najljepšu riječ. Pitao je sve u selu znaju li je, ali niko nije znao.

Vizez je tražio i tražio i jedan mu prosjak reče:

Na našoj planini nalazi se zmaj sa tri glave, kada pobijediš njega, moraš pobijediti i jednog orla koji sjedi na knjizi, eh, u toj knjizi nalazi se najljepša riječ.

više

DRUGE

tekst: Ruža Silađev… Iz knjige “Sonta u sjećanjima šokačkim”

Ljetnje je doba. Možemo to zaključiti po odjeći ovih djevojčica, druga, koje su na čas udaljene od sigre. Sjede ispred bijelim vapnom okrečene kuće kako je to prije bilo u Sonti, na patosu od opeka.Na lijevoj strani vidimo vraca, ulaz u dvorište.

Najviša na snimci je djevojčica Tolorić Eva Dološova (1929-2003). Ona je stara  12 godina. Ispred nje je Kuruc Kata Kokina (1930-2004). Kati  s desne strane sjedi Eva Matin Dološova (1929-2002). Ostale nam ostaju nepoznate.…

više

OBMANA NA DJELU

tekst: Dragica Trumbetaš

Slike poplave u Zagrebu, priroda je ovu godinu nemilosrdna. Poplave u podrumima gdje su ljudi sklonili stvari, radi radova zbog obnove od potresa.

U Dalmaciji samo prolazna kiša, vrlo kratko, ovdje se ljudi žale da je cijelu godinu suša.

Jučer mi čovjek pokazuje luk veličine pikule. Veli da ga je više posadio nego je…

više

IMAJTE MILOSTI

tekst: Tonči Ćepernić

Gledan ove cine Saborskog restorana.

Juva -tri kune, glavno jelo – osam do deset kuna, desert – dvi kune!

.Svaka čast menedjerima restorana.Takvi cjenik i restorane triba umnožiti po ciloj Hrvatskoj. Odma bi nam standard porasta skoro za četrdeset posto koliko trošimo na spizu.…

više

GENERACIJA

piše: Kitana Žižić

Kad sam odrasla dovoljno da se smijem nadati ljubavi, nisam mnogo razmišljala o njoj. Zaljubljive prirode očaravalo me to lebdjenje naraslim krilima. I moja prijateljica je bila sklona zgodnim mladićima, pa ipak smo obje pripadale generaciji, koja je Hvaranima predstavljala vrlo veliku zagonetku.

Svi smo se u razredu voljeli, i cure i dječaci, ali smo prvenstveno bili dobri drugovi. Izvodili smo svakakve manguparije poput sve ostale djece, gajili međusobne simpatije, ponekad na toliko intenzivan način da je slomljena…

više

TEMATSKO DOGAĐANJE HRVATSKOG FORUMA

Što nam rade naši u Makedoniji

tekst i foto: Marko Vidaček

Tetovo/ U organizaciji Hrvatskog ForumaMladi u pokretu,  25. srpnja u prostorijama IRZ-a u Tetovu održano  je događanje iz tri tematska dijela.

Najvažniji dio događanja obuhvatio je Povijesni razvoj Dubrovačke Republike, njezine karakteristike i najvažniji događaji njezina postojanja koji  je vodio dipl. povjesničar i koordinator HF-a Ljubiša Marković.

Drugi tematski dio bio je posvećen lokalnoj i područnoj samoupravi Hrvatske, s posebnim osvrtom na povijesni, kulturni i pravni aspekt hrvatskih županija, koji je moderirao glavni tajnik HF-a Marko Vidaček i dugogodišnji član Makedonsko-hrvatskog društva u Tetovu.…

više

DAN POSLIJE, GODINAMA POSLIJE…

piše: Dragica Šimić

O Hrvatima u B i H  i njihovom stradanju tijekom Domovinskog rata,  u Hrvatskoj se pisalo malo ili nikako. Nikada  mi nije bilo jasno  od koga i zašto se skrivala ta istina, istina o porobljenom  gradu Bugojnu i etničkom čišćenju Hrvata  od strane Armije Republike Bosne i Hercegovine.

U tom etničkom čišćenju prognano je 14 000 hrvatskog stanovništva, ubijeno je 200 od kojih je 85 civila. Oko  2 000  Hrvata bilo je zatočeno u logorima, njih 550 u zloglasnom logoru Stadion (ispod tribina Iskrinog stadiona)  a 294 logoraša punih osam mjeseci  bili su psihički i fizički zlostavljani. Neki od njih su odvedeni  iz logora, njihova tijela nikada nisu pronađena  te se vode u evidenciji nestalih.…

više

  VESNINIM VRELIM TRAGOM

piše: Božica Jelušić

Prevrćući stare bilježnice, kojima slijedi bacanje, nailazim na hitre i vrlo kratke bilješke iz nekog susreta (ili razgovora, ili možda iščitavanja, jer izvor nije naveden) s VESNOM PARUN, posljednjom pjesnikinjom naših prostora, koja je svoju umjetnost i poziv svjedočila vlastitim životom.

Pisala sam o njom nekoliko puta, govorila u povodu obljetnica, posvetila joj nekoliko pjesama, što je uglavnom ostalo nezamijećeno. Nije mi to presudno, već proživljavam način na koji su se naša druženja…

više