08 POEZIJA

U KIŠNU NOĆ

Posted on

Sven Adam Ewin

Restoran. Noć je… I mi u kutu tamnom.
Na rubu opskurnog grada. Kakva rupa!
Hajde, draga, kucni se zadnji put sa mnom.
Otrov bolnog rastanka ispijmo skupa.

Već vrlo dugo, u ovom našem getu,
Nema izlaza. I loše stoje stvari.
Ti gasiš svoju posljednju cigaretu,
Ko simbol kraja, u punoj pepeljari.

A onda plačeš. Tvoje se grudi tresu.
Stišćem ti ruku: – Sve je uzalud, draga!
Prihvati stvari onakve kakve jesu. –
Odlazim… Čvrsto prelazim preko praga.

Sjedam u kola. Kiša… Brisači brišu.
Kamo ću bez nje?… U ovu noć?… U kišu.…

više

ZAPAMTITE VUKOVAR

Posted on

Pismo (o) Vukovaru sedamnaestgodišnje Ive Beljan iz Gelsenkirchena u Njemačkoj.

„Ma ajde, Iva – bilo pa prošlo, trebaš gledati u budućnost, živiš u Njemačkoj i nisi se ni rodila za vrijeme rata. Kako se možeš  toliko zanimati za taj cijeli Domovinski rat? I zašto tebe toliko zanima grad Vukovar?”

piše: Iva Beljan

Zovem se Iva Beljan i imam 17 godina. Rodila sam se u Njemačkoj u vrijeme mira – čak su se i moji roditelji rodili ovdje. Kroz njih i svoju hrvatsku zajednicu naučila sam koliko su bitni tvoji vlastiti korijeni, pogotovo kad živiš u tuđoj zemlji.

Od malih nogu zanimala me naša povijest. Tako sam, na primjer, već u vrtiću svojim tetama i…

više