događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Pismo jedne majke čiji sin ( u tekstovima naš Junak) ima cijeli niz ozbiljnih dijagnoza … Asperger, astma, govorna mana, srčana mana, Tibia vara, PTSP …
Sinoć u vrijeme kupanja moj Junak u kadi ugleda cvrčka: –Mama u kadi je cvrčak!
–Nema problema izvadit ću ga – kažem ja i uzmem komadić ubrusa.
–Nemoj ga ozlijediti -reče moj Junak.
Piše: Ljerka Pukec
Bila jednom jedna vila kojoj je najdraži posao na svijetu bio sviranje. Jednog je dana poželjela novu frulicu. Zamolila je za pomoć anđela Franju.
Dobar dan, anđele Franjo – pozdravi ljubazno vila.
Dobar dan, vilo – odvrati anđeo.
Čula sam da anđeli imaju dobro srce i da svima žele pomoći, pa sam te i ja došla nešto zamoliti – upita vila.…
piše: Sonja Breljak
Berlin/ E, da, ovaj dan je kao stvoren za sjećanja. Ona od najfinije vrste. Sjećanja na upoznavanje, prepoznavanje, razgovore, zajednički rad, na naš Glas, suradnike, prijatelje.
– Hajde da budemo suvremeni, napravit ćemo blog o dijaspori i njenim izgubljenim snovima, pa priču ti, priču ja, kao neki razgovor.
Iz naše arhive
tekst: Željko Mužević
Večeras sam se iz Grada vratio garavih prstiju od ljuske kestena koji je maločas poskakivao po užarenoj površini pečenjarnice.
Stajali smo na Korzu, nas nekolicina u redu, kako bi došli na red da nam pečenjar u papirnatu vrećicu gurne pola ili cijelu limenku pečenog kestena.
U tom čekanju zamiriši neki davni kesteni …
Pismo jedne majke čiji sin ( u tekstovima naš Junak) ima cijeli niz ozbiljnih dijagnoza …Asperger, astma, govorna mana, srčana mana, Tibia vara, PTSP …
Dva tjedna srednje škole su iza nas, mislim iza moga Junaka.
Mi smo njega upozoravali da treba biti pažljiv i da sve što ne razumije neka pita profesore.
Cijelo ljeto sam si zamišljala prvi dan škole i pred sam početak nastave sam zamolila pedagoginju da nam omogući susret s razrednicom.…
Pismo jedne majke čiji sin ( u tekstovima naš Junak) ima cijeli niz ozbiljnih dijagnoza …Asperger, astma, govorna mana, srčana mana, Tibia vara, PTSP …
Ovih dana čitam o roditeljima koji su se okrenuli alternativi i njihovo dijete umire u teškim bolovima.
Mi, moj suprug I JA, uvijek smo slušali doktore i imali povjerenja u njih a oni su u nama vidjeli brižne roditelje. I sada kada se sretnemo pruže nam ruku i pozdrave nas.
Sjetim se ja i loših i ružnih stvari iz naših posjeta bolnicama. A najviše mi je ostao u sjećanju naš dolazak na talasoterapiju u …