Brodske priče
piše: Emil Cipar
Malo neobična brodska priča. Radnja joj u dalekom Berlinu. Zavičajni klub „Brođani“ organizira tradicionalnu priredbu „Slavonijo u srcu te nosim“. I kako može to drukčije biti …kod Brođana to sve mora mrvicu bolje, mrvicu nostalgičnije, mrvicu organiziranije…
Pratim iz Broda pripreme za priredbu. Ima dana kada poželim biti na nekom drugom mjestu. Današnji je jedan od tih.
Stiže mi prvi izvještaj sa priredbe. Čitam ga i ponosim se na svoje Brođane. Posebno mi je drago da su ugostili „Welebit“ …njemačke tamburaše iz Berlina.
Stigle i prve slike. E to već vrijedi malo pozornije pogledati. Ma ne plijene mi pogled lijepe gospođe, ni atraktivne „Garavuše“… Pogled mi plijeni jedan slavonski odjevni foklorni detalj. Svi Brođani nose reklje. Lijepo im stoji …odaje njihovu pripadnost i vezanost slavonskoj ravnici.
Gledam pažljivo. Šare su na trišnje (trešnje). Znači reklja iz područja od Broda do Štitara. Da je na šarama bio ruzmarin značilo bi to da su iz vinkovačkog kraja, a šare u obliku srca nose se od Ivankova do Mikanovaca.
Ta slavonska nošnja, bogata detaljima, priča nam našu bogatu povjest.
Uglavnom …reklje, rekle, jankeli, štrikeri ili špenzleti su dio odjeće, narodne nošnje sa područja slavonske Posavine koja se raširila po Šokadiji. Zapravo se radi o ostacima vojnokrajiške uniforme u mjestima Slavonije koja su bila pod Vojnom Krajinom i Granicom u vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Uz špencle su često nošene i valjane čarape …fusekle. Jedno i drugo nošeno je u paru, kompletirano na jednake šare. Te su šare također od vojnih vremena, ostatak oznaka različitih vojnih jedinica (kumpanija). Danas one razlikuju krajeve Slavonije, zna se od kuda su.
Nakon 150-godišnje turske vladavine u Slavoniji, Baranji i Srijemu, oslobođeno područje potpalo je pod upravu Habsburške monarhije. Od 1701. godine započinje ustroj vojne granice na rijeci Savi, te teče proces novačenja stanovnika u vojnu službu …graničare. Posebno se ovaj dio odnosi na stanovništvo i naselja uz rijeku Savu.
U prvoj polovici 18. stoljeća svi unovačeni muški stanovnici …graničari …pripadali su u tzv. neredovitu vojnu formaciju, tako su bili odjeveni vrlo šarenoliko u narodnim nošnjama (odjeći) toga vremena. Jedna od prvih uredaba (pravilnika) o odijevanju je ona iz 1700. i 1702.godine, tj. Rezolucija cara Leopolda ”kojom se graničarima dozvoljava da odlučuju o nabavi svoje odjeće”.
Na području Vojne granice Brodske i Petrovaradinske pukovnije uvedene su vojne odore ili mundure 1764.godine u odjevanje graničara kao Rockel (rekla – gornja vojnička bluza). Izraz špenzle ili spencle dolazi u širu uporabu na prostoru Slavonske Vojne granice od 1808. godine, za gornji dio vojničke odore. Tada se uvodi graničarska odora tamno plave boje u Brodskoj regimenti (pukovniji).
Znači …svoj postanak …reklja ima „zahvaliti“ austrougarskoj vojnoj komandi. Godine pod Habsburškom monarhijom znatno su utjecale da Slavonija danas ima svoj tipični prepoznatljivi oblik.
Ušorena naselja i sela Slavonije također su imala vojni karakter. Po naredbi cara počela je gradnja tih naselja. Ušoreno i zbijeno …selo se lakše branilo od osmanlijskih napada.
Slavonci su reklju prihvatili kao obvezni odjevni predmet …smjestili ju i u bećarac … Plava reklja Vinkovačka šara, to je ruvo za moga bećara ili … Bećar suknja pa bećar i reklja, bećar ćaća pa bećar i kćerka.
I Brođani u Berlinu sjetili se svojih korijenja. Ponosno pokazuju svoje jankele svojim gostima. I u 21. stoljeću ovaj dio odjeće ima svoje mjesto.