IZ DRUGIH MEDIJA ...sbplus
tekst i foto: Željko Jelavić
Tko nam je ukrao srpanj? Grinch nije, on krade Božić. Dakle …što nam je ukralo srpanj ili ga još krade?
Iako se mnogi stručnjaci slažu kako se klima neupitno i nepovratno mijenja, nismo baš skloni vjerovati kako se to događa nekim neočekivanim vremenskim podbačajima, baš u ljeto, i u sezoni godišnjih odmora.
Odnosno, nismo skloni ovako “kvarnom” srpnju. Naprosto, takav nam nije drag.
Mjesec koji bi trebao biti najsunčaniji i najtopliji u godini, to nije, barem za sad, a teško je povjerovati kako će se išta, tako drastično, promijeniti što bi, znatnije, popravilo ustaljene prosjeke zadnjih godina.
I dok smo lani u više navrata bilježili vrijednosti u živinom termometru od 37 Celzijevih stupnjeva, ove nam godine, u prvih desetak dana, nisu prešle 31. podiok na ljestvici.
Neuobičajeno za mjesec čija su dva dana – 5. i 6. srpnja 1950. – dugo bili službeno najtopliji dani u Brodu. Mjerili su 40.2 Celzijeva stupnja.
Naravno, treba spomenuti i “one druge” srpnje. Tako su srpanj iz 1984. i srpanj iz 1913., s prosjekom temperature zraka od 18,9 C, na prvom mjestu po svježini. Usporedbe radi, prošlogodišnji srpanjski prosjek bio je 25,3 Celzijeva stupnja.
Pogledamo li padaline, prošlogodišnji je srpanj tek četvrtinom ispunjavao klimatski prosjek količine oborine, a ovogodišnji je, već dosad, “odradio” dvije trećine. Statistika kaže da je tijekom srpnja uobičajeno pet ili šest grmljavinskih dana, a tekući mjesec ih je već sedam upisao odraditi. Samo iz ovih podataka vidljivo je da početak srpnja nije prosječan.
Što se događa u srpnju?
Događa se posredan utjecaj atlantskih ciklona. Odnosno kada se fronta vlažnog i nestabilnog zraka, tijekom ljeta, dovuče do Hrvatske nastupa pogoršanje vremena u vidu naglih, kratkotrajnih i jakih pljuskova. Upravo ti pljuskovi čine da je samo lipanj kišovitiji mjesec od srpnja.
Sve je često praćeno sijevanjem i grmljenjem, odnosno grmljavinom. Zbog velikih temperaturnih razlika jako ugrijanog kopnenog te svježijeg oceanskog zraka, prodori “europskog monsuna” znaju često biti razarajući, s olujnim vjetrovima i tučom.
Znači, za sve što je činilo “nepravi” početak srpnja kriv je “europski ” monsun.
Ako je suditi po klimatskim prosjecima, u drugoj polovici srpnja prevladava polje visokog tlaka i mnogo rjeđe dolazi do prodora vlažnog i nestabilnog zraka.
Stoga, ako ćemo se ravnati klimatskim izvorima, druga polovica srpnja donosi nam stabilnije vrijeme. Dani bi trebali biti sve topliji, uz manjak vlage koji sprječava razvitak oblaka vertikalnog prostiranja, što znači, bez olujnih oblaka i naglih pljuskova.
Osim toga, najviša srednja dnevna temperatura zraka tijekom godine je 31. srpnja i to je, prosječno, najtopliji brodski dan. Temperatura tog dana zna biti tako visoka da izostane i jutarnja rosa. Ipak, pripazimo se još sv. Ilije (20.srpnja) i sv. Jakova (25.srpnja) jer, ponekad, znaju dobro poškropiti kako kišom tako i tučom.
I na kraju, sunca će biti kao i vrućina, a nama ostaje da se polako, kao kameleoni, prilagođavamo novim trendovima vremena, kao i mikroklimatskim hirovima.