piše: Nada Magazin
Kad je stari rimski car Dioklecijan da učinit palac usrid Splita za guštanje svoga penžjuna, narafski da u temu palacu nije bilo kampanela o’ svetoga Duje. Caru to opće nije tribalo,
On je samo učinija mauzolej di je tija da se utiraju njegove kosti i kosti o’ njegove žene carice Priske. Za one ča ne znaju, na gornju sliku se vidi kampanel i bivši mauzolej, danas katedrala.
Kako je ti car bija veliki progonitelj kršćani, sudbina mu je vratila na način da se danas ne zna di su mu kosti, a u njegovon mauzoleju su kosti onih ča ih je progonija. Narafski i svetogD.
O’ carevog mauzoleja kršćani su učinili katedralu. To je najstarija katedrala na svitu. Jema vrlo zanimljiva i vridna vrata; njih je učinija Andrija Buvina, a prikazuju prizore Isusova života.
Kako izgleda iznutra evo na sliku.
Ovo je slika u pravom smislu riči, umjetnička, a naslika je Emanuel Vidović.
Govori se da je katedrala postala katedralon oko 7. stoljeća, onda su kršćani i prinili kosti svetoga Duje iz Salone tot.
Šta se tiče kampanela, njegova gradnja je počela u 13. stoljeću i durala je nikoliko stotin godin. Računa se da se s tin finilo u 16. stoljeću. Narafski, kako se kamen bija kroz vrime ruvina (zanimljivo je da je u kampanel bija udrija grom i odvalija mu bokun stine; stina je pala na sfingu, ona je bidna cikla i zaradi je dobila friž),tribalo je učinit veliko ređenje i rekuperavanje kampanela. Ti događaj je bija na kraju 19. i početkon 20. stoljeća. Uredija se tutokompleto i čak malo izminija.
Kampanel je visok 66 metri, a jema 6 podi. Nova zvona je dobija friško, prije par godin. Ako niste do sad bili gori, probajte poč, vidit ćete Split iz jedne druge perspektive.
Dioklecijanove kosti su najvjerovatnije završie u bračkom Kanalu, jer bi se inaće na bilo kojem drugom mjestu bile našle.