ŠTO JE TO “HRVATSKA KUĆA”

… ILI KAKO JE HRVATSKA JAVNOST DOBILA LEX PUSIĆ-ZLATAR

Razgovor s povodom: dr. sc. Martina Borovac Pečarević, načelnica Sektora za međunarodne kulturne odnose i europske poslove Ministarstva kulture Republike Hrvatske – o Zakladi Hrvatska kuća – Croatia House

Razgovarala i priredila: Aleksandra Brnetić
Otkako smo umreženi i premreženi, nema mi putovanja bez netbook-a. Tako je sredinom prosinca taj prcknedl krenuo sa mnom na put u Zagreb.

Prvi šok mi je priredio kad mi je na čekiranju zemaljska domaćica priopćila da mi je mali kabinski putni kovčeg pretežak – ni više ni manje nego za 1400 grama, točno koliko on teži, – „i da nek ubuduće pripazim“ itd. itsl., a drugi, dan kasnije, na Savici, kad sam u poznim večernjim satima počela pregledavati elektronsku poštu.

S jednim su mejlom stigle najnovije vijesti iz hrvatskog ministarstva kulture pa tako između ostaloga i: „Zaklada ‘Hrvatska kuća’ za promidžbu hrvatske kulture. Kliknem i čitam, ne vjerujući svojim očima: „Početkom iduće godine s radom počinje Zaklada ‘Hrvatska kuća’, projekt Ministarstava kulture i vanjskih i europskih, poslova pokrenut radi međunarodne promidžbe hrvatske kulture, umjetnosti, jezika i baštine, te rada s Hrvatima izvan Hrvatske.“

I vijest na Culturenet.hr završava s najavom: „…, a tijekom 2014. u planu je započeti rad kroz Zakladu na lokacijama na kojima postoje fizički uvjeti u okviru veleposlanstava u Kotoru, Berlinu i Parizu.“ http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=56663

Početkom iduće godine – ej, pa to je za 14 dana! A Berlin nema pojma! Ili o tome već i berlinski vrapci pjevaju a ti nemaš pojma!, velim ja sebi.

I počnem užurbano i uzrujano ploviti internetom. Padne mi na pamet i sastanak predstavnika hrvatskih udruga s novim hrvatskim veleposlanikom Rankom Vilovićem od prije dva i pol mjeseca, tamo krajem rujna. O svemu smo razgovarali pa i o nedostatku kulturnih manifestacija, ali ni veleposlanik ni ministar savjetnik, mr. sc. Mirjana Božić, nisu ni riječju spomenuli neku zakladu a kamoli Hrvatsku kuću. Iako je već bilo kasno, zvala sam i jednu kolegicu u Berlinu. Ni ona nema pojma, nikad čula.

Nakon trosatnog intenzivnog čeprkanja po mrežnoj stranici ministarstva kulture i vanjskih poslova, Hrvatskog sabora i Narodnih novina koje izdaju zakonske tekstove, online izdanja raznoraznih dnevnika te portala, u mrklo doba noći morala sam samoj sebi priznati da je sve tako kako javlja Culturenet.hr, ali i da izgleda da su i ovaj puta vladajući uradili sve da bi hvalevrijednu ideju uprskali već na samom početku, a zainteresiranu javnost digli protiv sebe.

Narod im nije ostao dužan i uzvratio im je novom doskočicom. Zakon o Zakladi ‘Hrvatska kuća – Croatia House’ prozvan je Lex Pusić-Zlatar. Nakon toga sam je ja odlučila za intervju.

U Ministarstvu kulture u Runjaninovoj na razgovor me u petak, 20. prosinca, dočekala načelnica Sektora za međunarodne kulturne odnose i europske poslove, dr. sc. Martina Borovac Pečarević. Uprkos nemalom broju pitanja razgovor smo brzo obavile. No na autorizaciju intervjua valjalo je pričekati. I biti strpljiv. Koliko je ruku prošao ovaj intervju, koliko ga je očiju vidjelo, ne znam. Znam samo da se morao „odšetati“ i do Zrinjevca, u Ministarstvo vanjskih poslova.

Gospođo Borovac Pečarević, Vi ste na godišnjem zasjedanju mreže međunarodnih kulturnih instituta – EUNIC, održanom u Bruxellesu od 11. do 13. prosinca 2013., govorili o Zakladi Hrvatska kuća – Croatia House. Što ste rekli predstavnicima 25 zemalja?

Tijekom godišnjeg općeg zasjedanja mreže međunarodnih kulturnih instituta zemalja članica Europske unije EUNIC, 12. prosinca u Bruxellesu, predstavila sam Zakladu Hrvatska kuća istaknuvši kako je svrha Zaklade promicanje hrvatske kulture kao sastavnog dijela vanjske politike, s osobitim naglaskom na rad suvremenih hrvatskih umjetnika. Jedan od glavnih ciljeva je poticanje različitih oblika međunarodne kulturne suradnje i programsko umrežavanje, kao i suradnja na regionalnoj i međunarodnoj razini. Potaknuti primjerima drugih europskih zemalja koji promociju nacionalne kulture, umjetnosti, jezika i nacionalne kulturne baštine povjerava za tu svrhu osnovanim pravnim osobama, kojima je zadaća da u zemljama domaćina direktno prezentiraju nacionalnu kulturu i umjetnost, što uključuje i učenje jezika, izložbe, predstave i organiziranje drugih kulturnih sadržaja i oblika međunarodne kulturne suradnje, na sličan ćemo način Hrvatsku kuću učiniti podlogom za promociju hrvatske kulture i umjetnosti. Jedan od naših prioriteta za pristupanje ovoj mreži jest mogućnost programskog umrežavanje na međunarodnoj razini, te programi i fondovi EU koji će nam biti na raspolaganju.

Nakon prezentacije uslijedilo je glasovanje, te je Zaklada općim konsenzusom svih članova EUNIC-a, postala njegovom punopravnom članicom.

Kakav je bio interes? Što su Vas predstavnici pitali? Na kojem ste jeziku govorili?

Govorila sam na engleskom jeziku kao i svi sudionici s obzirom da se radi o službenom jeziku ove mreže. Interes je bio izniman s obzirom da smo mi nova članica Europske unije i na neki način se očekivao naš interes. Predsjedavajući su bili iznimno zadovoljni što smo odlučili da Zaklada postane članica mreže s obzirom da više podržavaju pristupanje takvih ustanova negoli ministarstava. Svi predstavnici su podržali našu kandidaturu, a jedino pitanje koje su imali odnosilo se na Zakon o Zakladi Hrvatska kuća koji još nije stupio na snagu. Objašnjenje koje sam dala da se radi o formalnosti s obzirom da je Hrvatski sabor prihvatio Zakon, bilo im je više nego zadovoljavajuće.

U sklopu tog zasjedanja održana je i konferencija o migracijama i kulturnoj integraciji u Europi. Da li ste sudjelovali na toj konferenciji? Ako niste sudjelovali, što Vas je spriječilo? Ako ste bili nazočni, da li ste govorili i što ste govorili?

U Bruxellesu sam bila samo 12. prosinca radi prethodno dogovorenih obaveza u Zagrebu, tako da nisam bila u mogućnosti sudjelovati na konferenciji koja je održana dan ranije.

U priopćenju Ministarstva kulture Republike Hrvatske koji se nalazi na mrežnoj stranici stoji da će „i Republika Hrvatska već iduće godine sudjelovati u mnogobrojnim konkretnim projektima“ EUNIC-a. O kojim je projektima riječ i kako će izgledati hrvatsko sudjelovanje?

Razgovarali smo o mogućnostima sudjelovanja u tri vrste projekata:

1. Prvo, EUNIC klaster projekti (EU Literature Night, Transpoesie, European Day of Languages, EUNIC Fellowship i EUNIC Week);
2. Neke programe u kojima smo već sudjelovali ćemo nastaviti a radi se o stažiranjima (fellowship) i o projektu Art Energy. Potom, o EUNIC-ovim suradničkim projektima: Flagships – MENA (u suradnji s Fondacijom Marcel Hicter) te China 6D (u suradnji s CNAA i kineskim klasterom);
3. I naposljetku, o projektima koje će sufinancirati Europska komisija – do sada su to bili projekti realizirani u okviru programa Kultura, a od 1. siječnja sljedeće godine to će biti program Kreativna Europa.

Tijekom općeg zasjedanja raspravljalo se o mnogobrojnim prijedlozima za projekte za razdoblje od 2014. do 2020. koje bi bilo moguće realizirati u sklopu novog programa Europske unije za kulturu (Poliglotti4.eu, akcije kao što su mapiranje kulture u vanjskim odnosima u kojem je sudjelovala i Republika Hrvatska, Eurolyrics, Engage, Empowerment itd.), a raspravu ćemo nastaviti na sljedećem zasjedanju s time da ćemo u međuvremenu definirati prioritetne projekte.

Zakon kaže da je Zaklada Hrvatska kuća „stožerna institucija za promociju hrvatske kulture i hrvatske politike u inozemstvu“. S druge strane, Hrvatska kuća ideja je čije su ostvarenje Hrvati izvan Hrvatske – recimo to tako patetično – sanjali desetljećima. Hrvatska kuća je sad tu. Gdje i kako jedan zainteresirani hrvatski građanin koji živi u inozemstvu, ili jedan stranac hrvatskoga podrijetla, ali i svaki stranac, može doći do sveobuhvatne informacije?

Zaklada će svakako biti od pomoći u ostvarivanju ciljeva koje Republika Hrvatska ima prema Hrvatima izvan Hrvatske. S obzirom da se radi o zakladi iza koje stoji Vlada Republike Hrvatske, odnosno resorna ministarstva – kulture i vanjskih poslova, do informacija je u ovom trenutku moguće doći upravo u tim tijelima državne uprave, a nakon što zakon stupi na snagu i zaklada počne funkcionirati, počet ćemo otvarati urede Zaklade u sklopu naših diplomatskih i konzularnih predstavništava u svijetu te će tamo biti dostupne i sve informacije.

Zakon o Zakladi Hrvatska kuća izglasan je 20. rujna 2013. u Hrvatskom saboru, na snagu taj zakon stupa na Novu godinu 2014. Javna rasprava o zakonu provedena je u siječnju i početkom veljače 2013. godine i trajala je tri tjedna. Na javnu raspravu odazvala su se četiri sudionika – tri institucije i jedna privatna osoba. U raspravi nije sudjelovala ni jedna hrvatska kulturna udruga koja djeluje izvan Republike Hrvatske, a takvih je jako, jako puno. Nije sudjelovala ni Hrvatska matica iseljenika koja desetljećima vodi sustavnu brigu o iseljeništvu, a da ne spominjem Maticu hrvatsku. Ne brine li Vas što nisu sudjelovale ni inozemne hrvatske kulturne udruge kao ni Hrvatska matica iseljenika?

Iako u javnoj raspravi nisu sudjelovale hrvatske kulturne udruge koje djeluju izvan Hrvatske nadamo se njihovom interesu i aktivnom sudjelovanju čim Zaklada postane funkcionalna.

Da li Vi znate da hrvatska dijaspora nema pojma o Zakladi Hrvatska kuća, da do inozemstva nije stigla ova informacija? Kako Vi gledate na tu činjenicu?

S obzirom da je Zakon tek stupio na snagu i da Hrvatska kuća tek počinje sa svojim djelovanjem, za pretpostaviti je da veći dio hrvatske dijaspore još nije čulo za Zakladu Hrvatska kuća. Međutim, dio hrvatske dijaspore o ovome projektu itekako je obaviješten, a kada Zaklada počne s radom i kada krenu programi koje će pratiti i aktivna distribucija informacija, znat će ih sve više.

U Zakonu stoji da je svrha Zaklade promicanje hrvatske kulture, povijesti, umjetnosti, hrvatskog jezika i kulturne baštine ali i „pomoć u ostvarivanju ciljeva koje Republika Hrvatska ima prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske.“ Kako Hrvati izvan Hrvatske mogu vjerovati u tu pomoć kad ih se nije ni obavijestilo da im se želi pomoći?

Glavna svrha Zaklade je promicanje hrvatske kulture kao sastavnog dijela vanjske politike, s osobitim naglaskom na rad suvremenih hrvatskih umjetnika, zatim poticanje različitih oblika međunarodne kulturne suradnje i programsko umrežavanje, kao i suradnja na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadatak ureda bit će i kvalitetno i redovno distribuiranje informacija kako potencijalnoj publici sredine, tako i Hrvatima u toj sredini.

Kako Upravni odbor Zaklade zna što treba Hrvatima izvan Hrvatske kada u javnoj raspravi oni nisu ni sudjelovali, kada nije bilo analize niti ikakvog istraživanja njihovih potreba?

Znamo što je potrebno za bolju prezentaciju hrvatske kulture i pozicioniranje hrvatskih umjetnika i kulture u drugim sredinama. Interes za to imaju kako strani državljani, tako i Hrvati koji tamo žive. Tijela Zaklade – upravni odbor i upravitelj Zaklade – bit će formirana nakon provedenog javnog natječaja i svakako će prilikom izbora glavni kriterij biti stručnost za odabir, organizaciju i poznavanje hrvatske kulture i umjetnosti. Vrlo ćemo rado koristiti podatke i prijedloge Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, nadležnog tijela državne uprave, neposredne prijedloge i kreativne ideje Hrvata u određenoj sredini, kao i publike određene sredine u cjelini.

Kakav je odnos Zaklade Hrvatska kuća s Hrvatskom maticom iseljenika i Državnim uredom za Hrvate izvan Hrvatske?

Kao što sam rekla, Zaklada će rado surađivati s Hrvatskom maticom iseljenika i Državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao i sa svim drugim relevantnim tijelima.

Zaklada će financirati programe i aktivnosti u inozemstvu koji potiču umjetničko stvaralaštvo i kulturno djelovanje Hrvata izvan Republike Hrvatske. Prema kojim kriterijama će se odvijati to promicanje? Kolika su sredstva koja Zakladi stoje na raspolaganje za taj specifični segment?

Nakon formiranja nadležna tijela Zaklade moraju definirati kriterije za izbor različitih programa; a koji, uobičajeno, moraju imati realni okvir – što realno možemo ponuditi, što je realno moguće realizirati u odnosu na interes publike, prostora realizacije, itd. Osnovnu imovinu Zaklade čini iznos od 200.000,00 kuna iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, koji će na račun Zaklade uplatiti središnja tijela državne uprave nadležna za poslove kulture te vanjske i europske poslove. Zaklada se financira iz dijela prihoda od igara na sreću i nagradnih igara sukladno Zakonu o igrama na sreću i Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načina raspodjele dijela prihoda od igara na sreću te iz prihoda od osnovne imovine, donacija i ostalih prihoda sukladno zakonu. Prihodi se odlukom Upravnog odbora raspoređuju za zakladne svrhe – promicanje hrvatske vanjske politike, hrvatske kulture, umjetnosti, povijesti, hrvatskoga jezika i kulturne baštine u inozemstvu te pomoć u ostvarivanju ciljeva koje Republika Hrvatska ima prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske sukladno posebnom zakonu.

Ako sam dobro informirana, Hrvatska kuća bi već 1. siječnja trebala profunkcionirati u četiri države, u Crnoj Gori u Kotoru, u Austriji u Beču, u Francuskoj u Parizu i u Njemačkoj u Berlinu. Tko će voditi Hrvatsku kuću u Berlinu? Što će berlinska Hrvatska kuća ponuditi Berlinu?

Zakon o Zakladi Hrvatska kuća 1. siječnja 2014. godine stupa na snagu. U tijeku je izbor privremenog predsjednika Upravnog odbora Zaklade. Privremeni predsjednik Upravnog odbora Zaklade ovlašten je zastupati Zakladu i poduzimati sve radnje potrebne za početak rada Zaklade do imenovanja tijela Zaklade, kada prestaju sva njegova ovlaštenja. Ministrice nadležne za poslove kulture i vanjskih i europskih poslova uputit će Vladi Republike Hrvatske prijedlog za imenovanje članova prvog Upravnog odbora u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dok će Upravni odbor donijeti Statut Zaklade u roku od 60 dana od dana imenovanja. Potom će Predsjednik Upravnog odbora podnijeti središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove opće uprave Statut na suglasnost.

Gospođo Borovac Pečarević, hvala Vam lijepa na razgovoru.

Napomena:

Detaljnije informacije o projektima o kojima je govorila Martina Borovac Pečarević zainteresiranim čitateljima dostupne su na engleskom i francuskom jeziku na sljedećim mrežnim stranicama:

www.eunic-online.eu
http://www.eunic-online.eu/?q=eunic-clusters-europe
http://www.latitudefrance.org/Bourses-culturelles-du-cluster-EUNIC-Croatie.html
http://www.eunic-online.eu/?q=content/eunic-global-projects
http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=9389
http://www.eunic-online.eu/?q=content/eu-co-funded-projects