Kako je bilo prije
Piše: Emil Cipar
Priča o Filipovićima, Mileni i Jozi je tipična gastarbajterska priča …moglo bi se reći ako se želi biti površan, ili ako se ne želi biti precizan.
Namjerno nisam napisao: o Filipovićima, Mileni i Jozi iz Gunje …što bi u svakoj drugoj reportaži bio mus, što ne bi smjelo izostati.
Zbog čega to nisam napisao?
Milena i Jozo stanuju u Gunji. U ulici Tunje Pejića 71 …u Baricama, 100 metara od crkve imaju kuću. Tu sam ih zatekao prigodom moje nedavne posjete Gunji. Ustvari …zatekao samo Milenu, jer Jozo je upravo konzumirao svoj poslijepodnevni san, a razlog moga boravka nije bio tako važan da bi čovjeka zbog toga trebalo buditi. Jozo se naradio dosta u svome životu i taj san je itekako zaslužio.
Gunja je veliko selo u hrvatskom dijelu Srijema. Divno selo koje nažalost polako izumire kao i većina sela u Srijemu i Slavoniji.
Nisam napisao: Jozo i Milena iz Gunje …jer oni nisu niti rođeni u Gunji niti su u njoj živjeli. Jozo je rodom iz Donje Skakave u bosanskoj posavini, a Milena je rođena u Čakovcu, iako su joj roditelji od Siska. Početkom 70-tih uputili su se u Njemačku i to na njen krajnji sjever …u Hamburg.
U Hamburgu su se upoznali, oženili, proživjeli svoj radni vijek. Jozo je u mirovini, a Milena čeka još koju godinu.
I normalno …postavilo se pitanje identiteta. U Hamburgu ne kane provesti ostatak života, ali gdje se vratiti gdje bi se mogli osjećati kao kod svoje kuće …u Čakovec, Sisak, Donju Skakavu…
I izabrali su Gunju, mjesto koje Jozo poznaje od prije, jer Donja Skakava i Gunja su relativno blizu. I tako …u Gunji su Filipovići kupili komadić domovine u ulici Tunje Pejića 71 …u Baricama, 100 metara od crkve.
Gastarbajtere uz domovinu veže uglavnom nostalgija …sjećanje na „kako je bilo prije“.
Nema toga „kako je bilo prije“ danas više. Sela izgledaju drukčije, nema starih zanata, starih alata, čak su im i nazivi zaboravljeni.
E to kod vrijednih Filipovića nije slučaj. Oni marljivo skupljaju upotrebne predmete i alate iz doba njihove mladosti. S ukusom i mnogo truda, s više od 400 eksponata, sve su uredili supružnici Jozo i Milena sa željom da mladim generacijama iz prve ruke pokažu svoje i njihove korijene.
Po srijemskim, bosanskim, slavonskim… selima, nađe se još tu i tamo pravih bisera.
Dosta starih predmeta, poljoprivrednih alatki, majstorskog alata i rukotvorina odavno je prekriveno debelim slojem prašine, a za poneke vlasnici nisu znali objasniti čemu služe. Čak su bili i zahvalni da se konačno netko pojavio da interesantne starine spasi od zaborava.
A Filipovići su marljivo obilazili sela i skupljali, skupljali… I sve te vrijedne predmete čistili, popravljali, dotjerivali…
Danas će vam s ponosom pokazati krevet star 130 godina, poklon jedne 90-godišnje bake. Zatim radne stative za tkanje tepiha, pregača, peškira, jedan ormar iz pretprošlog stoljeća i brojne druge zaboravljene starine. Stare kočije iz 1924. godine i „ambar“ u originalu koje su sklapali dva mjeseca. Unutrašnjost stana popunjena je u izvornom posavskom stilu stare seoske sobe u kojoj su boravili Posavci.
Sve je to uređeno s puno ukusa. Svaki detalj prebacuje posjetitelja u neko davno vrijeme kojega se i on sjeća s nostalgijom.
Filipovići svoju zbirku rado pokazuju posjetiteljima. S njihovom zbirkom je Gunja bogatija za jednu pravu atrakciju.
A Filipovići su jednim udarcem ubili dvije muhe. Riješili su pitanje …kako živjeti u mirovini, a da život ima nekog smisla i od stanovnika Gunje su prihvaćeni.
Da je tomu tako kazuje i činjenica da su članovi Udruge pučkih pisaca i pjesnika Sveti Mihovil iz Drenovaca ovogodišnju Noć Muzeja odlučili obilježiti kod bračnog para Joze i Milene Filipović iz Gunje.
–Ostali smo zadivljeni svime što smo vidjeli. Snijeg i bogat ručak domaćina zaslužni su za pravu atmosferu …rekao je Petar Trtolja, predsjednik udruge.
I ja sam ostao zadivljen. Bezbroj predmeta podsjetilo me na moje djetinjstvo. Najviše me oduševio „priskok“, jednostavno pomagalo za prelaženje ograde. U mome ranom djetinjstvu to su bila vrata u svijet …preko „priskoka“ i već si kod susjeda u dvorištu.
Ukoliko imate nakanu posjetiti Gunju, ili ako prolazite pored nje, vrijedi posjetiti Filipoviće i njihovu etno-zbirku. Filipovići imaju i svoju home-page …ovdje, a možete ih posjetiti i na facebooku …ovdje. Moj savjet je ipak: nazovite! Telefonski broj je: 032 883 734.
Zaključak ove neobične priče bio bi: Ako želite doznati nešto o svojim hrvatskim korijenima, posjetite Filipoviće u Gunji, koji su većinu svoga života proveli u tuđem svijetu i koji znaju cijeniti što je vrijedno i što se mora sačuvati od zaborava.