Prohujalo s vihorom
tekst i foto: Emil Cipar
Voziš li se autom, autobusom ili vlakom kroz zemlje EU ne možeš ne primijetiti brojne vjetrenjače i solarne uređaje. Koriste se za dobivanje struje. Te vjetrenjače se gotovo uvijek okreću.
U tome prednjače Njemačka i Danska. Osim toga u tim zemljama se struja proizvodi preradom biomase.
Biomasa je i obnovljivi izvor energije jer biljke koje stvaraju biomasu mogu rasti uvijek iznova.
Danas se još uvijek otkrivaju novi načini uporabe biomase. Jedan je način proizvodnja etanola, tekućeg alkoholnog goriva. Etanol se može koristiti u specijalnim vrstama automobila koji rabe alkohol umjesto benzina i dizela. Alkohol se može i kombinirati s benzinima. To također smanjuje ovisnost o nafti …neobnovljivom izvoru energije.
Biomasa funkcionira vrlo jednostavno. Šumski otpad, granje drveća i drugi otpaci sakupljaju se zajedno. Kamioni prevoze otpad iz tvornica i farmi do elektrane na biomasu. Tu se biomasa ubacuje u velike lijevke i zatim u peć gdje biomasa izgara. Toplinom koja se oslobađa zagrijava se voda u kotlu, koja se pretvara u vodenu paru, da bi se energija pohranjena u pari iskoristila za okretanje rotora turbine i generatora, odnosno pretvorila u električnu energiju.
I vjetar puše svugdje. Na Alpama, na Sjevernom moru na brdima i ravnicama između njih.
Samo u Slavoniji izgleda nema vjetra. Obilazeći Požeško gorje nisam primijetio ni jednu vjetrenjaču, a to gorje nije energetski zanemarivo.
To slavonsko gorje u krugu oko Požeške kotline tvore: na sjeveru i sjeverozapadu najduži Papuk (953m), na jugozapadu najviši Psunj (984 m), na sjeveroistoku Krndija (790 m), na jugu niža Požeška gora (616 m) i na jugoistoku najniža Dilj gora (471 m), Papuk i Krndija su spojeni u zajednički greben dužine 70 km, što je najduži gorski niz sjeverne Hrvatske u međurječju između Save i Drave.
A biomase u izobilju posvuda.
Kada bi se sve mogućnosti koristile mogli bi izvoziti struju iz Slavonije. Trenutno ju uvozimo što cijeli sustav opskrbe čini nesigurnim.
Dok ovo pišem u Slavoniji se saniraju štete koje je nanio nedavni orkan. Porušio je drveće, zatvorio prometnice…
Nanio je samo štetu, koristi od njega nije bilo nikakve.
Drukčije bi to izgledalo u Njemačkoj. Pokretao bi tisuće vjetrenjača, a one bi proizvele puno struje, na kojoj bi se zaradilo dosta novca i šteta bi se mogla lako sanirati.
U Slavoniji je puhao je uzalud. Ni jedna slavonska vjetrenjača nije mu se suprostavila.
A moglo bi se! Vjetra ima dovoljno.
Da, dugačije je to u Njemačkoj.
Ista ta njemačka je stoljećima izvlačila sve što je dobro od nas, zapravo bili smo neka vrsta kolonije iste te Njemačke. Ista ta Njemačka naseljavala je svoje ljude stoljećima na našoj plodnoj zemlji.
Hrvatska je mlada država koja nemože financirati sve i svašta. Doći će i to na red