FORMULA ZA (NE)USPJEH

piše: Ivona Sekulić
Hrvati su oduvijek u Njemačkoj bili među najvećim migracijskim skupinama koji žive integrirano, uspješno i uglavnom bez problema u koheziji s Nijemcima. Nijemci su nam i  povijesno bili saveznici, politički prijatelji godinama.

Pripadnici su zapadne kulture, običaji su slični našima, pa ni integracija nije teška.

Nijemci su točni, odgovorni, rade čitav svoj životni vijek i to je sustav u kojem su navikli funckionirati.

Zbog svoje tmurne prošlosti, imaju “pokajnički mentalitet”. Zato rado prihvaćaju razne nacije i promoviraju multi-kulti način zivota.

 

MULTI- KULTI UTOPIJA

Zgodna je to ideja, i dugo je funkcionirala dobro, dok se svijet nije počeo mijenjati.

Vrijeme, fundamentalizam, krivo tumačena vjera, čimbenici su koji pridonose tom disbalansu.

Hrvati su u Njemačkoj i dalje su  dobro integrirana zajednica, sa svojom proslošću, tradicijom, imenom  i  trudom.

Nijemci  i  Hrvati se uglavnom dobro slažu, a s Hrvaticama jos bolje. Nije rijetkost da ćete na vratima nekog stana ili kuće osjetiti miris domaće kuhinje, čuti glazbu domovine ili čak čuti Nijemca kako izgovara pokoju hrvatsku riječ.

No, nije sve idealno. I  dan danas Nijemci ne znaju gdje je ta granica famoznog Balkana.

 

BALKAN – GDJE  JE  GRANICA?

Funkcionalne njemačko-hrvatske obitelji uglavnom vrlo dobro znaju gdje je ta granica.

Neki koji su tek na zasnivanju takve su upućeni, a razliku naknadno sami primjećuju.

Po povratku s posla, u već mračno doba dana, u žiži velikoga grada, dok pokušavate doći do svog automobila, naići ćete na brdo “Balkanische Clubs”.

Ti su barovi ostali u osamdestim godinama, svira glasna narodnjačka glazba, a klijentela je više- manje pijana i neprilagođena vremenu i mjestu.

19:00 je sati, vraćamo se kući s posla, a u lokalu žene- vrlo oskudno odijevene i muškarci s puno promila u krvi i stava koji odaje superiornost.

E, tu je ta granica. Na takvim prostorima iscrtavaju se obrasci ponašanja. Tu su Srpkinje, Bosanke, Bugarke, Rumunjke, Turkinje i ostale djevojke mahom iz „Regiona“. Naravno, nađe se tu i Hrvatica ali u nešto manjem broju.  Muškarci su uglavnom oni na sezonskom radu s pokojim crnaČkim parom u kupeu u kutu, sasvim tihi i inferiorni.

Taj Balkan od kojeg mnogi zaziru, ništa lijepoga ne prikazuje. Prikazuje mlade djevojke u stranoj zemlji bez želje za integracijom, bez želje za napredovanjem. Muskarci shvaćaju rad u ovoj zemlji  kao kaznu. Mentalitet ostaje isti, indoktrinirani, samo se lokacija mijenja. Novac se troši dok ga se ima, kada se nema, pozajmi se, a kada sve to ne uspije – slijedi ili vraćanje kuci ili upletanje u puno mutnije stvari kratkog daha.

 

BALKAN NIJE SAMO PROSTOR

Balkan nije samo prostor na jugoistoku Europe, Balkan je način razmišljanja i ponašanja, takozvana formula za neuspjeh.

Konstantno odbijanje prihvaćanja novoga, nove zemlje, njenih zakona i njena jezika, da se ne bi štogod izgubilo.

No, stvar je u sljedećem – novim znanjima se samo može dobiti, ništa se ne može izgubiti.

Balkan je ona ograničenost uma koja signalizira strah od gubitka vlastitog identiteta ako prigrlimo neke navike nove zemlje i njenih pravila.

I tko god se ograđuje od Balkana, ne ograđuje se maliciozno, da bi druge povrijedio – već da bi sebe smjestio u skupinu   koja se integrira, živi i djeluje s drugim narodima, na drugim prostorima, poštujući njihove zakone i običaje no ne zaboravljajući svoje porijeklo  bez straha od novih saznanja.

0 0 votes
Article Rating

Related Post

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments