OD NEOLITA DO DANAS

O razvoju ekonomije od …do …
piše: Dražen Katić
Mlađe kameno doba ili neolit je razdoblje u ljudskoj evoluciji prije metalnog doba s obilježjima razvoja poljoprivrede i stočarstva, pojavom stalnih nastambi tj. prijelaza sa nomadskog na sjedilački način života, te proizvodnjom keramičkog posuđa i kamenog oružja.
Po meni je neolit početak stvaranja ekonomije. Prvi puta da čovjek proizvodi nešto planski i u količinama većim od njegovih stvarnih potreba.

U brončanom dobu dolazi do usavršavanja oružja i oruđa za rad, te nakita ali ne više od kamena nego od bronce.

Željezno doba koje je bilo preteća prvoj industrijskoj revoluciji obilježava upotrebu, oblikovanje, te kovanje željeza u svrhu proizvodnje proizvoda šire upotrebe (oružje i alati za rad). Može se reći da je u metalno doba čovjek već bio “mali poduzetnik”!

Prva industrijska revolucija, odnosno izum parnog stroja okreće svijet na glavu. Mašine više ne pokreću životinje nego stroj radi samostalno. Stroj može proizvesti daleko više od čovjeka, feudalizam polako isčezava, a dotadašnji kmetovi preko noći postaju slobodni ljudi odnosno najamni radnici.

U to doba se proizvodi još više nego što čovjeku treba. Proizvodi se višak. Razvija se trgovina. Rađajuju se prva osiguravajuća društva, banke, plaćanje plemenitim metalima polako zamjenjuje papirni novac.

Druga industrijska revolucija, odnosno izum motora sa unutarnjim izgaranjem okreće svijet ponovo na glavu. Konjske zaprege zamjenjuje automobil. Čovjek ne treba više pomoć životinje da bi se kretao.

Vojna industrija iskorištava izum i proizvodi prvo oklopno vozilo, te se javlja prvi zrakoplov i podmornica. Ekonomija počinje cvjetati. Izum rendgenskog uređaja, penicilina, telegrafa, pa poslije telefona i tv-a dovode do rađanja potrošačkog društva. Istražuje se svemir, otkrivaju se novi zakoni fizike, rađa se intranet, a poslije i njegov nasljednik internet.

Potrošač živi jako dobro. Po mome mišljenju od 1960. do 1990. godine čovjek nikad bolje i kvalitetnije nije živio na ovome planetu i taj životni standard ne možemo više ponoviti.

Devedesetih godina svijet se ponovo okreće na glavu. Padom komunizma u mnogim zemljama rađa se demokracija, te se proširuje kapitalizam. Od 1990. godine do danas su se vodili mnogobrojni ratovi u cijelom svijetu. Razlog je bio u većini slučajeva imperijalističkog karaktera. Raste glad u svijetu i razdor između bogatih i siromašnih se svakodnevno povećava. Glavni dobitnici su banke i veliki koncerni. Političari nemaju utjecaj na raspodjelu svjetske dobiti.

Internet koji je nakon intraneta razvijen u Pentagonu jasno pokazuje prisustvo treće informacijske revolucije. Generacije mladih ljudi pokazuju da su u potpunosti ovladali software-om i informatičkom tehnikom.

Informacija kao proizvod danas najviše utječe na promjenu našeg svijeta, čovjekove svijesti i njegovo daljnje evoluiranje. Iphone, tablet, laptop su uređaji kojima se služe djeca od najranije dobi. Znanstvenici govore o programima koji će samostalno razmišljati i osjećati. Robotika ugradjuje umjetne dijelove tijela ljudima, razmišlja se o kolonijalizaciji drugih planeta, čipiranju ljudi, kloniranju, razvija se genetski inženjering.

Čovjek žudi i dalje za poboljšanjem životnog standarda, političari govore o izlasku iz krize, povećanju proizvodnje i oporavku svjetske ekonomije.

Mnogi danas imaju malo ili ništa, a malo njih posjeduje gotovo sve. Danas 0,1 posto ljudi upravlja sa 81% ukupnog kapitala na ovome planetu. Milijarda ljudi nema pitku vodu i nema što jesti. Toliko se hrane baca u smeće da bi svakog dana njome mogli nahraniti sve gladno stanovništvo.

Nameću se slijedeća pitanja:

Kakvu ekonomiju trebamo izgraditi da mi bolje živimo, a da ne “uzimamo” od drugih?

Ima li na ovom planetu dovoljno dobara za sve nas?

Kako možemo zaustaviti imperijalističke ratove?

Da li je održivi razvoj naša budućnost i riješenje globalne ekonomske krize?

Ako ste uspjeli čitajući dosadašnje teme doći do ovih pitanja pokušajte o njima malo razmisliti. Možda već imate odgovore na neka od njih.

Naša zajednička budućnost ovisi o svima nama. Kako ćemo sutra živjeti ne ovisi o predsjednicima država, Top menadžerima i vlasnicima koncerana i banki. Naša budućnost ovisi o 7 milijardi stanovnika na našem planetu. Nemojte zaboraviti da ste i Vi jedan od njih i da ste i Vi jednako važni za našu zajedničku budućnost.

Ovo je jedna od zanimljivih tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko njemačke izdavačke kuće „epubli GmbH.“

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.epubli.de/shop/buch/Modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost-Drazen-Katic/29342

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

0 0 votes
Article Rating

Related Post

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments