Konstituiran je novi, osmi saziv Hrvatskoga sabora.
Zagreb/ Na konstituirajućoj sjednici osmog saziva Hrvatskoga sabora, održanoj 51 dan nakon što su održani parlamentarni izbori, s 88 glasova zastupnika kandidat Domoljubne koalicije Željko Reiner izabran je za predsjednika Sabora. 62 zastupnika bila su suzdržana, a jedan je bio protiv, od ukupno 151 zastupnika.
Konstituirajuća sjednica 8. saziva Sabora završila je prisegom izabranih zastupnika.
“Razlike u stavovima u civiliziranim sredinama, kakva se nadam da je naša, ne smiju značiti neprijateljstva i destruktivnost, već trebaju biti različiti putevi da se dođe do cilja. Jedan od tih ciljeva je da država izađe iz gospodarske krize, i još više iz moralne krize”, kazao je Reiner i naglasio da su Hrvatskoj nužne reforme.
“Svi smo svjesni strukturnih reformi i hrabrosti da se one provedu. Nadam se da se razlike i strasti mogu pretvoriti u našu snagu za borbu za bolju budućnost naših građana. Građanima moramo vratiti osmjeh na lica i ponos. Podjele u društvu, pogotovo one ideološke, istaknuo je, ne smiju biti kočnica razvoja društva te da ne smijemo nastaviti živjeti u prošlosti.., kazao je novi predsjednik Sabora. Reiner je kazao i kako će, kada se steknu uvjeti, predložiti promjenu imena u Hrvatski državni Sabor.
Novi predsjednik Hrvatskog sabora, akademik Željko Reiner rođen je u Zagrebu 1953. gdje je završio osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju, a 1976. je diplomirao na Medicinskom fakultetu.
Na Sveučilištu u Zagrebu doktorirao je 1982. godine, nakon čega je specijalizirao internu medicinu u Zagrebu i Hamburgu. Na postdoktorskom usavršavanju bio je u Oklahoma Cityju.
Za docenta je izabran 1986., a dvije godine kasnije prvi put je izabran za redovitog profesora Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Dodijeljen mu je naziv “Fellow of the Royal Society of Physicians” – FRCP London, “Fellow of the European Society of Cardiology” – FESC i “Fellow of the American College of Cardiology” – FACC.
Devet je godina bio pročelnik Kliničkog odjela Klinike za patofiziologiju KBC Zagreb, nakon čega je izabran za predstojnika Klinike za unutrašnje bolesti. Od 2003. godine pročelnik je Zavoda za metaboličke bolesti, pa pročelnik Katedre za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Od 2010. godine član je Savjeta Sveučilišta u Zagrebu.
Od 2004. do 2012. godine Reiner je bio ravnatelj KBC Zagreb gdje se istaknuo izgradnjom i opremanjem bolnice koja je danas jedan i pol puta veća nego što je bila prije njegovog mandata.
Član je Akademije medicinskih znanosti Hrvatske od 1990., a osam godina je bio njen predsjednik. Bio je član-suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), a od 2006. godine je njihov redoviti član – akademik. Voditelj je Odbora za aterosklerozu HAZU-a. Reiner je počasni član Akademije medicinskih nauka Bosne i Hercegovine.
Bio je član Izvršnog odbora Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), najvišeg upravljačkog tijela te organizacije kao drugi Hrvat u povijesti. Član je Upravnog odbora Svjetske udruge za aterosklerozu.
Objavio je mnogobrojne znanstvene i stručne radove, gostovao na sveučilištima u SAD-u i Europi, te je predavao na nizu europskih i svjetskih kongresa.
Član je znanstvenih odbora gotovo svih europskih i svjetskih kongresa iz područja ateroskleroze i kardiologije. Vodio je više znanstveno-istraživačkih projekata, član je uredništava i recenzent više uglednih međunarodnih časopisa.
Bio je i glavni tajnik Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), a sada je član odbora za izbor novih “fellows” ESC.
Reiner je autor nekih ključnih europskih smjernica – Europskih smjernica za liječenje dislipidemija, te je koautor Europskih smjernica za prevenciju kardiovaskularnih bolesti.
Bio je predsjednik Povjerenstva za lijekove i povjerenstva za dodjelu naziva primarijus, kao i član tročlanog međunarodnog komiteta za dodjelu značajne svjetske nagrade iz medicine “Leon Bernard Prize”.
Akademik Reiner član je Društva hrvatskih književnika i autor nekoliko knjiga poezije.
Kao dragovoljac je sudjelovao u Domovinskom ratu te je odlikovan brojnim civilnim i vojnim odličjima.
Od 1998. do 2000. godine bio je ministar zdravstva u Hrvatskoj, a od 2010. je predsjednik Nacionalnog zdravstvenog vijeća RH. Član je Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatskoga sabora. Godinu dana je bio potpredsjednik Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu Hrvatskog sabora. Član je Odbora za međuparlamentarnu suradnju, zamjenik člana Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj dimenziji Srednjoeuropske inicijative, a od 2012. godine je potpredsjednik Hrvatskog sabora.