Mali jezični savjeti
od Časopis Jezik
Riječ je prost (prosto) vrlo stara sveslavenska i hrvatska riječ. U svom je starijem značenju istoznačna riječi slobodan. Iako danas prost (prosto) ne upotrebljavamo u tom značenju, još u 19. stoljeću nije bilo neobično upotrijebiti prost u onom značenju u kojem bismo u suvremenom jeziku upotrijebili slobodan. I danas su nam dobro poznati stihovi, zbog popularnosti i uglazbljeni, koje je 1842. sročio D. Demeter:
Prosto zrakom ptica leti
Prosto gorom zvijer prolazi
A ja da se lanci speti
Dam tuđincu, da me gazi?
u kojima prosto prepoznajemo kao istoznačnicu riječi slobodno.
Značenja su se slobodan, slobodan/oslobođen (od grijeha) zadržala u suvremenom jeziku u brojnim izvedenicama riječi prost, primjerice – oprostiti(osloboditi koga grijeha), pa je tomu tako i u riječi kojom danas označujemo crkveni god – proštenje.
Prost danas znači bezobrazan, a ne značijednostavan (običan). Prost čovjek, prosto ponašanje, proste riječi u hrvatskom znači bezobrazan čovjek, bezobrazno ponašanje, bezobrazne riječi. Ne znači jednostavan (običan) čovjek, jednostavno (obično) ponašanje, jednostavne (obične) riječi.
Tomu nije uvijek bilo tako, nije u hrvatskom jeziku prosto uvijek značilo bezobrazno kao što znači danas. Još u 19. st. i u nas je prosto značilo jednostavno, barem u gramatici. Tako naši stariji slovničari iz 19. st. upotrebljavaju riječ prost u gramatičkom nazivlju u značenju jednostavan pa govore o prostim rečenicama. Dakle, još prije 150 godina nije bilo razlike između jednostavan i prost.
Razlikovanje se razvilo tijekom 20. st. i to tako da se značenje promijenilo pa je riječ prost pomaknula svoje značenjsko polje prema značenju prost = bezobrazan. Međutim, danas se češće može čuti nepravilno – *To je naprosto tako – kada se želi naglašeno reći da je nešto baš onakvo kakvo jest i da nije drukčije. Takva rečenica nije prihvatljiva u našem jeziku, prihvatljivom postaje tek kada se naprosto zamijeni odgovarajućom hrvatskom riječju jednostavno – To je jednostavno tako.
Riječ prost (u značenju jednostavan) nije jedina hrvatska riječ koja je u 20. st. promijenila značenje ili se u tom značenju prestala upotrebljavati u hrvatskom jeziku.
Slično je s riječima i domovina i *otačbina (*otačbenik) – sve do kraja 19. st.*otačbina se upotrebljava i u hrvatskom, a u 20. st. prelazi u srpski književni jezik i danas se otadžbina smatra srpskom riječi. Tako je i s riječi prost – do kraja je 19. st. bila hrvatska riječ i u značenju jednostavan, ali je tijekom 20. st. u tom značenju prihvaćena u srpskom jeziku i danas se smatra srbizmom.
Savjet napisala: Sanda Ham