tekst: Marija Juračić
Vi znate da opisni i gradivni pridjevi muškog i srednjeg roda mogu imati određen i neodređen oblik. Znate i da je neodređeni oblik pridjeva onaj kraći oblik (crn šešir, plav cvijet, drven stol), a određeni oblik, onaj duži (crni šešir, plavi cvijet, drveni stol).
Ako ste mislili da je uporaba jednog ili drugog oblika samo pitanje stila, kako vas ponekad uvjeravaju, onda imam za vas jednu lošu i jednu dobru vijest.
Loša je vijest da uporaba određenog ili neodređenog pridjeva ima svoja pravila, a dobra je vijest da će se postojeće razlike vjerojatno vremenom izgubiti i postati samo stilske, što smatram štetom za jezik i njegovu sadašnju kristalnu jasnoću.
Ako ih pokušate naučiti na način kako to određuju mnoge naše gramatike, koje spominju stalna i promjenjiva svojstva onoga što ti pridjevi određuju, vjerujem da ćete dići ruke od ove materije i radije griješiti u njihovoj uporabi. Zato pokušajmo usvojiti samo ono najočitije. Za razlikovanje određenih i neodređenih pridjeva, preporučujem ovaj način njihova prepoznavanja. Ako nam je predmet o kojem govorimo nepoznat i prvi ga put spominjemo, upotrijebit ćemo neodređeni (kraći) oblik pridjeva ( crn kaput). Ti neodređeni pridjevi odgovaraju na pitanje kakav.
-Kakav si kaput kupila? Crn.
Ako nam je predmet koji opisujemo već poznat, upotrijebit ćemo određeni ( duži ) oblik pridjeva ( crni kaput.) U tom slučaju, kada poznajemo garderobu dotične osobe, pitat ćemo:
–Koji ćeš kaput obući? Crni.
Najbolje je problem uočiti na primjerima.
-Danas sam kupila dva kaputa; crn i siv. (Prvi ih put spominjem i vi prvi put čujete tu informaciju. Zato rabim kraći, neodređeni oblik pridjeva.
A sada, kada je informacija usvojena i vi se već pitate od kuda mi lova za dva kaputa, mogu upotrijebiti određeni oblik pridjeva;
– Više mi se sviđa crni kaput.
Određeni oblik pridjeva rabimo uvijek kada ispred njega stoji pokazna zamjenica.
– -Ovaj lijepi dan mi ništa ne može pokvariti.
Međutim, kada određujemo samo osobinu dana, napisat ćemo: Dan je lijep.
Po sluhu već znate da određeni pridjev figurira i kao dio imena;
-Karlo Veliki, Katarina Velika, Pipin Mali … kako znakovito.
Određeni pridjev rabimo i kada on preuzima značenje imenice.
-Pametnomu dosta.
A bez nekog vidljivog razloga, kada uz imenicu stoji više pridjeva, posljednji pridjev je kraći, dakle, neodređen (Gramatika hrvatskoga književnog jezika).
Eto, u to ime popijte čašu kuhanog vina. Ta čaša kuhanoga vina prija u ove prohladne dane.
Neodređen pridjevni oblik (npr. ‘miris kuhana vina’) ne bi trebalo pomiješati s navescima (‘miris kuhanog(a) vina’). Navesci (poput zadnjeg ‘a’ u riječi ‘kuhanoga’) ne utječu na značenje riječi niti su obvezatan završetak riječi. Navezivanje pridjeva i pridjevnih zamjenica muškoga i srednjega roda u genitivu (akuzativu), dativu i lokativu smatra se odlikom biranoga stila. Navezak je pokretni vokal koji može doći na kraj neke riječi, a da joj uopće ne mijenja značenje. Često se koristi zbog lakšeg izgovora ili stilske obilježenosti (poizbor je). Naveden primjer preporuke da se varijantni pridjevsko-zamjenični nastavci ‘-og/-oga’ upotrebljavaju po obrascu da se prvo upotrijebi dugi pa… Read more »