tekst i foto: Olga Štajdohar-Pađen
Stižete li u Berlin zrakoplovom danju i za vedra vremena, obratite pozornost na brojne parkove vjetroelektrana koji okružuju ovaj grad. Ovdje su vjetrovi stalni, a kako nema nikakvih brda u blizini, vremenske prognoze mogu biti točne u minutu.
Prvi dojam koji Berlin ostavlja na posjetitelja je mnoštvo zelenila i mnoštvo vode. Ležeći na obalama rijeka Spree i Havel i njihovim brojnim kanalima i rukavcima, grad obiluje parkovima, drvoredima i pravim pravcatim šumama. O blizini vode govore i nazivi mnogih ulica koji imaju u sebi „–damm“ , što znači brana ili „–ufer“, što znači obala.
Do drugog svjetskog rata, Berlin je bio glavni grad Njemačke. Nakon rata podijeljen je na zapadni i istočni dio. Istočni dio ostao je glavni grad Istočne Njemačke, nekadašnjeg DDR-a, a zapadni dio, opasan zidom i geografski odvojen od Zapadne Njemačke, ostao je enklava. Tako je drugi dojam – Berlin je veliko gradilište. Naime, od pada Berlinskog zida 1989. godine i ujedinjenja zapadnog i istočnog dijela 1990. grad je doživio i još uvijek prolazi kroz mnoge promjene. Iako je već 1991. proglašen glavnim gradom ujedinjene Njemačke, razlike između zapadnog i istočnog dijela još uvijek su vidljive i vjerojatno će biti još neko vrijeme.
Današnji Berlin ima gotovo tri i pol milijuna stanovnika na 888 km kvadratnih, od čega je oko 40% zelenih površina.
Kako se kretati gradom
Kao i u svim velikim gradovima najbrže prijevozno sredstvo je podzemna željeznica. Berlin ima razgranatu mrežu U-Bahna i S-Bahna koji radnim danom voze do ponoći, a petak i subotu navečer čak do tri sata noću. Postoje razne varijante karata od kojih neke uključuju pogodnosti za turiste, isplati se proučiti cjenik i izabrati najprikladniju opciju. Ako ste učili njemački, ne dajte se zbuniti čitajući vozni red – Sonnabend znači Samstag, odnosno subota, a ne nedjeljno večer kako biste možda pomisli. U nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj, ovo je bio službeni izraz.
Berlin je ravan i ima dobro uređene biciklističke staze pa mnogi turisti unajme bicikle, što je svakako za preporučiti za lijepog vremena. Jedna od osobitosti Berlina su rikše – bicikl taxi, a oni najromantičniji mogu se provozati kočijom koje polaze kod Brandenburških vrata.
Što vidjeti
Odustanite od ideje da ćete moći vidjeti sve. Berlin je ogroman grad i plan svoje posjete prilagodite vremenu koje imate na raspolaganju. Imate li sasvim malo vremena, za prvu orijentaciju o gradu odlično će vam poslužiti neki od turističkih autobusa, brodova ili čak taksi. Turistički autobusi i brodovi imaju vodiča na njemačkom i engleskom, a većina vozača taksija može vam dati osnovne informacije.
Potsdamer Platz
Imate li više vremena, krenite pješice preko Potsdamer Platza. Tijekom dugih godina podijeljenosti grada, ovo je bio napušten, devastiran prostor, a nakon ujedinjenja nikle su ultra moderne poslovne zgrade, neboderi od stakla i metala. I jedan od cigle. Ovdje se možete fotografirati ispred ostataka Berlinskog zida koji je sa zapadne strane oslikan muralima i grafitima ili uz najstariji njemački semafor na kojem se još uvijek izmjenjuju crveno, žuto, zeleno, iako bez prave prometne svrhe.
Svakako posjetite Sony centar i, ako i ne odete u jedno od tamošnjih kina, sjednite u neki od brojnih kafića smještenih oko središnje fontane, a ispod ogromne, prozračne kupole u obliku cvijeta, oslonjene na vrhove okolnih zgrada. Prizor je još impresivniji noću, kada je kupola s donje strane osvjetljena raznobojnim reflektorima.
Tu se nalazei ostaci nekadašnjeg hotela Esplanade, obnovljeni na arhitektonski zanimljiv način. Ostaci hotela, to jest dvije prizemne dvorane, su najprije pomaknute za nekih sedamdeset metara na ovu lokaciju, jer je tako odgovaralo novoj koncepciji cijelog prostora. Dvorane su obnovljene, ispred oštećene stare fasade postavljeno je staklo, a zgrada je zatim nadograđena tako da su gornji katovi, moderni luksuzni apartmani, zavješeni iznad starog prizemlja pomoću mosne konstrukcije.
U blizini Potsdamer Plaza je i Checkpoint Charlie, jedino mjesto gdje se u podijeljenom Berlinu moglo prelaziti sa zapadne na istočnu stranu. Danas se ovdje možete za koji euro fotografirati uz muškarca u uniformi i kupovati šubare, gas maske, vojničke kape sa zvijezdom, babuške i pločice za auto s natpisom DDR.
Memorijalni centar stradanja židova
Pratite li od Potsdamer Platza dalje prema sjeveru liniju Berlinskog zida koji je ostao zabilježen na pločnicima i kolnicima, proći ćete pored spomenika židovima stradalim u Europi. Radi se o površini od nekih 20000 m2 u samom središtu grada, na koju je smješteno 2711 šupljih betonskih blokova različite visine, od sasvim niskih do onih preko četiri metra. Blokovi su raspoređeni u pravilnu mrežu i cijeli prizor podsjeća na grobne humke, iako autor projekta, arhitekt Peter Eisenman tvrdi kako nikakva simbolika nije namjerna. Između blokova je moguće hodati, pojedini prolazi su prilagođeni osobama u kolicima, a ispod zemlje nalazi se informacijski centar o holokaustu.
Gradnja je trajala dvije godine, dovršen je 2005., a prije nego li krenete u obilazak pročitajte ploču s pravilima ponašanja. Između ostalog, bicikli i kućni ljubimci nisu dobrodošli.
Brandenburška vrata
Nastavite li dalje hodati proći ćete pored ogromnog zdanja novoizgrađenog američkog veleposlanstva koje je u neposrednom susjedstvu jednog od simbola Berlina – Brandenburških vrata. Vrata su do 1989. godine bila odmah iza zida, u istočnom dijelu Berlina, ali danas možete slobodno prošetati kroz i oko njih.
Reichstag
Odlučite li produžiti još ravno, doći ćete do Reichstaga, njemačkog parlamenta. Izgrađen je u periodu 1884. do 1894. novcem dobivenim od francuza na ime ratnih šteta. U vrijeme prvog svjetskog rata dodan je na pročelje natpis „Dem deutschen Volke“ odnosno „Njemačkom narodu“. Tijekom burne povijesti gorio je i trpio ratna razaranja. Reichstag danas krasi velika eliptična staklena kupola prema projektu Sir Normana Fostera. Otvorena je za posjetitelje, čak se niti ulaz ne naplaćuje, ali ćete se morati prijaviti unaprijed preko Internet aplikacije.
Dizala će vas, nakon što prođete provjere kao da ste u zračnoj luci, odvesti na ravni krov Reichstaga s odličnim pogledom na sve strane. Za još bolji vidik, uđite u staklenu kupolu i popnite se spiralnom stazom, uz pogled na unutrašnjost zgrade, odnosno prostor u kojem zasjeda njemački parlament. Najbolje je doći pred sumrak, uživati u zalasku sunca i paljenju svjetala grada.
Reichstag se nalazi tik uz rijeku Spree i obale su uređene tako da možete doći do same vode. Iako možda po vašem ukusu u vodu te boje ne biste umočili ni mali prst lijeve noge, u ljetnim mjesecima sigurno ćete zateći turiste koji su se nakvasili i do koljena. Rijekom plove brojni turistički brodovi, a duž obale ima nekoliko plaža s palmama i ležaljkama.
Unter den Linden
Vratite li se od Reichstaga do Brandenburških vrata i prođete li kroz njih, naći ćete se na Pariškom trgu, a dalje prema istoku vodi svjetski poznata avenija Unter den Linden, to jest, pod lipama. I zaista, drvored lipa je još uvijek ovdje, a s lijeve i desne strane redaju se luksuzni hoteli, veleposlanstva svjetskih sila, ekskluzivne trgovine, muzeji, biblioteke, dvorci. Ovdje je zgrada ruskog veleposlanstva, Humboltovog sveučilišta, Njemačkog povijesnog muzeja i Njemačkog Guggenheima.
TV toranj na Alexanderplatzu
Još dalje prema sjeveroistoku nastavlja se ulica Karl Liebknecht, a preko otoka na rijeci Spree, dovesti će vas do Alexanderplatza.
Imate li vremena, popnite se na najvišu berlinsku zgradu, 365 metara visok TV toranj. Dok čekate u redu u prizemlju razgledajte crteže s dimenzijama ostalih visokih građevina u svijetu. Vidikovac se nalazi na 203 m visine, a restoran u njemu se okrene dva puta u satu.
Dvorac Charlottenburg
Za posjetu ovom zdanju i parku koji ga okružuje planirajte barem pola dana. Gradnja dvorca započela je krajem 17. stoljeća kao ljetna rezidencija no danas se nalazi u samome gradu i do njega možete podzemnom željeznicom. Želite li vidjeti što više, najbolje je kupiti dnevnu kartu koja vam omogućuje posjetu svim građevinama na toj lokaciji i još nekim dvorcima i muzejima u Berlinu i okolici. Dvorac Charlottenburg ima bogato ukrašene prostorije i ogromni park, djelomično uređen kao francuski, a djelomično kao engleski vrt. Ne propustite posjetiti vidikovac Belvedere u parku dvorca, s izložbom najfinijeg oslikanog porculana.
Spandau
Umorite li se od velegrada pođite u Spandau, na najzapadnijem kraju Berlina. Nekada zaseban gradić, danas možete do njega doći linijom podzemne željeznice. Do prvog svjetskog rata ovdje se proizvodio barut i streljivo. Berlinu je pripojen 1920. godine. Prošećite pješačkom zonom, uličicama između kuća sasvim po mjeri čovjeka i otiđite do obližnje citadele, renesansne utvrde iz 16. stoljeća okruženr vodom na mjestu gdje se Havel i Spre spajaju. Do njega dolazite, ne preko jednog, nego preko dva mosta.
Nakon Drugog svjetskog rata, u zatvor Spandau, izgrađen još 1876, smješteni su osuđeni nacisti i to sve do smrti zadnjeg zatvorenika Rudolfa Hessa 1987. godine. On je ovdje kao jedini zatvorenik proveo više od dvadeset godina. Nakon njegove smrti zatvor je potpuno uništen. Na mjestu nekadašnjeg zatvora danas stoji trgovački centar.
Gdje kupovati
Najpoznatija robna kuća je KaDeWe odnosno „Kaufland des Westens“ na Wittenbergplatzu. Možda nije mjesto najpovoljnije kupnje, ovdje su cijene prilično visoke, ali zbog uređenja samog prostora vrijedi razgledati je i barem popiti kavu ispod staklenog krova najvišeg kata.
Od KaDeWe-a krenite prema Europa centru, koji je također mjesto za kupovinu, i Keiser-Wilhelm crkvi spomeniku. Prepoznati će te je jer se zapravo radi o konzerviranoj ruševini pored koje je sagrađena moderna zamjenska crkva i zasebni zvonik u istom stilu. Kad ste već tu, uđite i u jednu i u drugu crkvu, u onu staru radi mozaika na stropu, u onu novu radi vitraža preko svih zidova.
Još malo dalje u istom smjeru i doći ćete do ulice Kurfuerstendamm. Ovo je i njemcima teško izgovoriti pa je od milja zovu „Ku’damm“, a tako mjestimično i piše. Nizovi trgovina i robnih kuća zadovoljiti će svaki ukus.
Berlin po nazivu možda nije jedinstven. Navodno se u svijetu još četrdesetak mjesta tako zove. Ali po mnogo čemu drugome, ovo je grad za pamćenje.
…
Olga Štajdohar-Pađen je autorica knjiga Plivati poslovnim vodama i ostati živ i Plivati s ISO-om i ostati živ te urednica zbirke osobnih priča Na ovo sam baš ponosna – 62 žene i njihove priče.