Wiesbaden/ Hrvatska kulturna zajednica, ogranak Matice hrvatske Wiesbaden organizira javnu tribinu i predstavljanje knjige “Vilinska vrata” ( i dalje tragovima svetih pjesamam naše pretkršćanske starine) autora Radoslava Katičića u srijedu 9. listopada 2019. godine s početkom u 19:00 sati, u Domu kardinala Kuharića, u Wiesbadenu, Holsteinstr. 15A.
Radoslav Katičić je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar. Kroz rekonstrukciju prasslavenskoga sakralnog pjesništva prof. Katičić je napravio prikaz konteksta kršćanskog i pretkršćanskog svjetonazora. “Vilinska vrata” je jedan od naslova iz petoknjižja: Tragovima svetih pjesamam naše pretkršćanske starine.
Ivica Košak, predsjednik HKZ, ogranka Matice hrvatske Wiesbaden, u povodu najave ovog skorog, kulturnom događaju, piše sljedeće:
Bez dvojbe, u našoj zajednici postoji potreba za profilom izobrazbe koji hrvatskoj kulturi pristupa otvoreno za gledišta i sadržaje raznih tradicionalnih humanističkih ideja. Ideja Hrvatske čitaonice u Wiesbadenu je, pripremati se u tom smislu za razumijevanje hrvatske kulture kao cjeline.
Radionica kulture, kako glasi zahtjevni naslov Hrvatske čitaonice u Wiesbadenu, pruža dopunska znanja i nove uvide, pa i na području osobne uljudbe. U slobodnom razgovoru izgrađuje se suvisao i svrhovit interdisciplinarni pristup za hrvatsko štivo. Prepoznaju se neiskorišteni potencijali u sadržaju literarnih radova. Uči se i nova dimenzija interdisciplinarnosti u proučavanju i tumačenju pojava hrvatske kulture, a za očekivati je da će se, za svakog sudionika otvoriti nova perspektiva pretpostavke: Zašto je čitanje zdravo?
Čitaonica Wiesbaden je, naravno i mjesto druženja i razgovora o književnim djelima na kojima je izraslo ono što danas živimo kao hrvatsku kulturu.
Šira svjetska etnološka, antropološka, lingvistička i kulturno povijesna humanistička zajednica slabo ili nažalost skoro nikako ne čita hrvatski jezik, a time bi i ovi napori mogli ostaju neprimijećeni, a mogli bi biti velikim poticajem za slična istraživanja i na područjima drugih naroda i kultura. Živo narodno vjerovanje odražava se u toponimima – mjesnim imenima naših krajeva.
Osobito je dojmljivo i duboko se usijecaju Vilinska vrata, ime položaja na Velebitu koji leži, znakovito, blizu Svetomu brdu. Taj se imenski krajolik doimlje doista pretkršćanski sakralno. Po narodnom vjerovanju, kroz ta vrata izlaze vile na svoja zborovanja u planini.
Da bi se ime Vilinska vrata, a što je i naslov predstavljene knjige, stavilo u mnogo znatniji kontekst nego šio su ta narodna vjerovanja, valja posegnuti za usmenom predajom narodā slavenskoga jezika. Vilinska vrata su toponim jedne specifične lokacije na Velebitu koja se tako naziva od davnina, a nalazi se na potezu od Svetoga Brda do Malog Alana.
Sveto Brdo obilježeno je kao posebno sveti dio Velebita kod starih Slavena, a Vilinska vrata su okamenjeni prolaz (inicijacija) iz profanog u sakralno. Analizom toponima prof. Katičić je napravio prikaz konteksta kršćanskog i pretkršćanskog svjetonazora. Prikazani rad o vjerovanjima u vile u planinama u knjizi, “Vilinska vrata”, nastalo je kroz analizu jezika i pjesama i slavensku figuru svetog pjesništva kao dokaz da je očuvana tradicija vjerovanja u vile tradicija s mnogo starijim izvorom unutar Perunova kulta, dakle glavnom Boginjom (Mokoš) degradiranom u niže, natprirodno biće vīle.
Katičićeve ideje i teze pružaju dovoljno inspiracije za daljnja istraživanja, a svakako i spekulacije te na kraju i plodnu diskusiju.
Hrvatska kulturna zajednica – Ogranak Matice hrvatske u Wiesbadenu Vas srdačno poziva na sudjelovanje na literarnoj večer s predstavljanjem knjige Vilinska vrata u srijedu, 9. listopada 2019. godine u 19:00 sati u prostoriji Doma kardinala Kuharića u Wiesbadenu, Holsteinstr. 15A.