Nastava hrvatskoga jezika i kulture u Crnoj Gori
Nastava hrvatskoga jezika i kulture održava se u Crnoj Gori od 2004. godine u Kotoru i Tivtu, a namijenjena je djeci i mladima hrvatskoga podrijetla, ali i svima ostalima koji žele učiti hrvatski jezik i upoznati hrvatsku kulturu.
U nadležnosti je Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske koje svake četiri godine šalje novu učiteljicu kako bi izvodila nastavu na hrvatskome jeziku.
Nastava se izvodi u prostorijama OŠ “Njegoš” u Kotoru i OŠ “Drago Milović” u Tivtu, a pokrenuta je i inicijativa da se nastava integrira u crnogorski obrazovni sustav.
Osim jezikoslovlja, nastava obuhvaća i stjecanje znanja o Hrvatskoj i njezinoj kulturi u širem smislu: hrvatskoj povijesti, kulturnoj i prirodnoj baštini, temeljnim povijesnim i zemljopisnim činjenicama, književnosti te o likovnoj i glazbenoj umjetnosti.
Polaznika je ukupno pedesetak koji zajedno sa svojom učiteljicom, Brankicom Vrbat, sudjeluju u različitim likovnim i dramskim radionicama, folklornim manifestacijama, prigodnim priredbama, sportskim događajima, kvizovima znanja, jednodnevnim izletima i studijskim putovanjima.
Svake godine učenici odlaze u Hrvatsku kako bi na terenu pokazali znanja stečena u školskim klupama. Riječ je o jedinstvenoj prilici da se upoznaju s hrvatskom kulturom, tradicijom i poviješću, da prouče hrvatske običaje i hrvatsku književnost te da promiču nematerijalnu kulturnu baštinu javnim izvedbama raznih programa. Također, terenska nastava potiče intelektualnu radoznalost učenika te ih obogaćuje novim znanjima i lijepim iskustvima.
Do sada su učenici nastave hrvatskoga jezika i kulture posjetili gradove: Dubrovnik, Split, Trogir, Zadar, Biograd, Nin, Šibenik, Hvar, Korčulu, Zagreb, Hrvatsko zagorje, Đakovo, Vukovar, Osijek, Pulu, Poreč, Rovinj, Novi Vinodolski, Suboticu, nacionalne parkove Brijune, Plitvička jezera, Kornate, Krku, kao i parkove prirode Vransko jezero, Telašćicu i Kopački rit.
Učenici su pokazali svoje znanje na Međunarodnom haiku natječaju OŠ “Vežica” te Međunarodnom kvizu znanja “Europa moja domovina” u Bakovčici gdje su osvojili prva mjesta.
Također, učenici su sa svojom učiteljicom Brankicom napravili igračku Đir po Hrvatskoj kojom su osvojili prvo mjesto na likovnom natječaju Hrvatske matice iseljenika, a njihova je igračka predstavljena na multimedijalnoj izložbi u prosincu 2018. godine u Zagrebu. Nakon izložbe u Zagrebu, ova multimedijalna izložba likovnih, fotografskih, video i literarnih pobjedničkih radova djece i mladih iz Hrvatske te hrvatskih zajednica u svijetu, postavljena je 2019. godine u Donjoj Lastvi u Crnoj Gori.
Također, učenici imaju i svoju radioemisiju “Mladi Hrvati Boke” koju sami osmišljavaju i snimaju, a prate aktualne događaje vezane za hrvatsku nastavu, Hrvate i Boku općenito. Emisija se emitira na Dux radiju, jedinom hrvatskom manjinskom radiju u Crnoj Gori.
Od početka 2019. godine hrvatska nastava je i dio projekta Korijeni koji je započeo 2017. godine u organizaciji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Prva mreža navedenoga projekta obuhvaća još i školu iz Vukovara, Širokoga Brijega te tri škole iz Chicaga. Učenici održavaju videokonferencije na kojima predstavljaju sebe, svoj kraj, znamenitosti i zanimljivosti vezane za Hrvate u Boki.
28. rujna 2019. godine, u Tivtu je svečano proslavljena 15. obljetnica Hrvatske nastave u Crnoj Gori. Na ovom svečanom događaju sudjelovali su brojni uzvanici iz Hrvatske i Crne Gore, a učenici su još jednom svima pokazali sve vrjednote ovoga značajnoga odgojno-obrazovnog procesa. Svečanu obljetnicu učenici su obogatili prigodnim programom: pjesmom, glumom, recitacijom, glazbom i na ovaj način još su jednom pokazali sve svoje talente. Snimili su i video o nastavi, o svim svojim aktivostima i mnogobrojnim putovanjima.
Na kraju programa učenicima je uručeno 50 tablet računala zahvaljujući hrvatskoj firmi Odašiljači i veze i Hrvatskom nacionalnom Vijeću Crne Gore.
Hrvatska nastava doprinosi razvoju jezičnih kompetencija, multikulturalnosti te razvijanju tolerancije, ali najviše od svega ona doprinosi razvoju osjećaja pripadnosti hrvatskoj kulturi i domovini općenito, a najviše od svega jačanju hrvatskoga nacionalnoga identiteta.