Promocija knjige “Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj”, Kliofest, utorak u 15 sati, 17. V. 2022. NSK, Zagreb
Obavijest medijima/Za HMI: Ivana Rora, rukovoditeljica Odjela za marketing i PR
Zagreb/ Hrvatska matica iseljenika i Festival povijesti Kliofest imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje dvojezične knjige „Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj – A magyarországi horvátok rövid története“ (Naklada Croatica, Budimpešta, 2022.) autora dr. sc. Dinka Šokčevića, koje će se održati u utorak, 17. svibnja 2022. u 15 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4.
Uz autora dr. sc. Dinka Šokčevića iz Mađarske, knjigu će predstaviti: povjesničar dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, te dr. sc. Robert Skenderović, povjesničar iz Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba.
Promocija se odvija u sklopu prestižnog festivala povijesti. Naime, od 17. do 20. svibnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici te na nekoliko lokacija diljem zemlje i našega glavnoga grada Zagreba predstavit će nam se najbolje i najaktualnije od domaće i inozemne historiografske produkcije. Organizatori Festivala povijesti Kliofesta su Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u i Udruga Kliofest.
Suorganizatori su Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska udruga nastavnika povijesti, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko etnološko društvo, ICARUS Hrvatska, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljska kulturna udruga Mikołaj Kopernik, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA i Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.
O Knjizi:
Šokčević, Dinko / Sokcsevits, Dénes: „Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj – A magyarországi horvátok rövid története“, Naklada Croatica, Budimpešta, 2021, 224 str.
Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj autora, nagrađivanog mađarskog povjesničara hrvatskih korijena, dr. sc. Dinka Šokčevića (r. 1960.) oduševit će čitatelja stilskom ljepotom sažetog i jasnog historiografskoga narativa, popraćenog dojmljivom slikovnom građom te vjerodostojnom analizom višestoljetnog suživota i stvaralaštva pripadnika hrvatske manjinske zajednice u susjednoj Republici Mađarskoj. Hrvati u Mađarskoj su najraznovrsniji i najsloženiji entitet od svih hrvatskih manjina koje su bile tijekom burne povijesti hrvatskog naroda otrgnute od matičnog prostora Lijepe Naše. P
o procjenama Hrvata u Mađarskoj ima oko 90 tisuća, iako popisi pučanstva pokazuju znatno manji broj pripadnika hrvatske nacionalnosti – što možete preciznije saznati iz knjige. Hrvate u Mađarskoj koji žive raštrkano u manjim i većim cjelinama od mađarsko-austrijsko-slovačke tromeđe duž granica s Austrijom i Hrvatskom sve do Bačke na jugu mađarske države, znanstvenici obično svrstavaju u sedam većih (i u čak 12 manjih!) etničkih skupina. To su gradišćanski Hrvati, pomurski Hrvati, podravski Hrvati, Bošnjaci, Šokci, Bunjevci i podunavski Hrvati.
Podsjetimo, osmostoljetni hrvatsko-mađarski suživot u okvirima iste državne zajednice jedna je od najzanimljivijih povijesnih pojava u Europi, koju je povjesničar Šokčević temeljito opisivao u više svojih nagrađivanih historiografskih monografija. No. čitateljima ove sažete povijesti Hrvata u Mađarskoj odsada će biti jednostavnije razumjeti međusobna kulturna prožimanja Hrvata i Mađara, te nadograditi spoznaje o društvenim i kulturnim dosezima zadnja tri desetljeća otkada obje susjedne i prijateljske zemlje Republika Mađarska i Republika Hrvatske žive u demokratskom ozračju, nakon pada komunizma u Europi 1989. Hrvati u Mađarskoj tako osnivaju vlastite političke organizacije, prvo Savez Hrvata 1989/1990. godine, zatim konstituiraju po novom demokratskom manjinskom zakonu hrvatske manjinske samouprave 1994. godine. Hrvatske manjinske ustanove u kulturi te školske institucije i mediji u Republici Mađarskoj niču početkom devedesetih 20. stoljeća, oslobodivši se južnoslavenstva, te nastavivši graditi svoj vlastiti samosvojni identitet unutar demokratskog domicilnog društva Republike Mađarske. Utemeljene su i nove kulturne i znanstvene institucije u RM koje imaju bogatu suradnju s istovrsnim institucijama i strukovnim udrugama matičnog naroda iz RH. Te pozitivne promjene bude nadu da ova hrvatska nacionalna manjina u Mađarskoj s bogatim kulturnim i povijesnim nasljeđem ipak ima svoju svijetlu budućnost, piše povjesničar dr. sc. Dinko Šokčević. U želji da saznate još niz zanimljivosti iz života hrvatske manjinske zajednice u Mađarskoj pridružite nam se i Vi na zagrebačkoj promociji u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
