tekst i foto: Hrvatski glas Berlin/ S.B.
Berlin/ Nakon susreta i razgovora s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, hrvatski premijer Andrej Plenković pridružio se Hrvatima na svečanom prijemu u povodu Dana državnosti i Dana oružanih snaga u Veleposlanstvu Republike Hrvatske. Domaćin premijeru i njegovim suradnicima, među kojima su bili i Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova i Zdravko Marić, ministar financija i potpredsjednik Vlade, bio je veleposlanik Republike Hrvatske u Njemačkoj, Gordan Bakota sa suradnicima.
Dobro raspoloženo hrvatsko izaslanstvo na čelu s premijerom Plenkovićem, praćeno i predstavnicima hrvatskih medija iz Hrvatske i Njemačke, srdačno je dočekano od uzvanika na svečanom prijemu u Veleposlastvu Republike Hrvatske, među kojima su bili papinski nuncij, nadbiskup Nikola Eterović, zastupnik u Njemačkom Bundestagu Josip Juratović, zastupnica u EU parlamentu Željana Zovko, predsjednik HSK Njemačke Franjo Akmadža, Veselko Jovanović, predstavnik Saborskog odbora za iseljeništvo, župnik HKM Berlin fra Zvonko Tolić, predstavnici hrvatskih društava i organizacija gospodarstvenici, ugostitelji, aktivisti, brojni iseljenici kojima je ovo bilo jedno od prvih većih okupljanja u Veleposlanstvu RH poslije dugih Corona ograničenja.
Nakon hrvatske himne koju je izveo pijanist Džoni Lovrić a zapjevali i svi nazočni, uzvanicima se najprije obratio veleposlanik Bakota a potom su govorili i Gordan Grlić Radman i Zdravko Marić a na koncu i premijer Plenković.
Veleposlanik Gordan Bakota je pozdravio visoko izaslanstvo na čelu s premijerom te rekao: “Republika Hrvatska je danas imala važan dan zbog toga jer je premijer održao svoj prvi radni sastanak s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i jer je bila riječ o jednom vrlo kvalitetnom, sadržajnom razgovoru koji će puno toga značiti i daleko više od hrvatsko-njemačkih odnosa u jednom europskom svjetskom kontekstu u situaciji u kojoj se svi mi nalazimo. Stoga je veliko zadovoljstvo da ste prihvatili poziv da budete s nama ovdje u Veeleposlanstvu RH jer je to pokazatelj koliko je hrvatsko iseljeništvo važno za Vas osobno, također i za Hrvatsku vladu. To je važna poruku na kojoj sam osobno zahvalan jer je to pokazatelj koliko je iseljeništvo bitno za Republiku Hrvatsku i Vladu na čijem ste čelu.”
Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova i nekadašnji veleposlanik RH u Berlinu: “Sjećam se 28. kolovoza 2018. godine, vrijeme brzo leti, kad je premijer Plenković bio tada na razgovoru s Angelom Merkel ali danas vrlo ponosno i s drugim bundes kancelarom. Jedna zemlja ponosna, mala zemlja, u jednom istom danu tri postignuća, govorim o europskoj pučkoj stranci i našoj velikoj pobjedi, po prvi puta nakon 18 godina imamo potpredsjednicu Eurospke pučke stranke Dubravku Šuicu koja je među 11 kandidata zauzela visoko peto mjesto, prva je žena i potpredsjednica Europske komisije… Današnji dan je vezan s Europskom pučkom strankom budući da smo željeli istaknuti hitnu važnost donošenja rezolucije o Bosni i Hercegovini i potrebi što skorijeg i žurnijeg mijenjanja izbornog zakona i ustavnih promjena kako bi se osigurala jednakopravnost triju konstitutivnih naroda i kako bi izbori bili legitimni, pravični i demokratski. I danas, treće dostignuće, ova vlada je odradila veliki posao, dobili smo i čestitke od kancelara Scholza, Hrvatka je stvarno muster, kad pogledate, sve što je napravila, napravila je čisto, jasno, odano, radno, disciplinirano, što je zapravo naša prepoznatljivost, da sve što radimo radimo temeljem našeg kućnog odgoja pa onda dalje, zato i jesmo ovdje priznati u Njemačkoj, rekao je između ostalog ministar Grlić Radman, prisjećajući se i i svog veleposlaničkog vremena u Berlinu kad je na poziv premijera Plenkovića pozvan primiti ministarsko mjesto kao i vremena u kojemu je živio iseljenički život u Švicarskoj a ipak 1991. godine, na poziv Franje Tuđmana i vođen emocijam,a krenuo put Hrvatske. “Kad god nam došli, dobro ste došli. Mi naše Hrvate ne zaboravljamo gdje god jesu i gdje god da žive”, zaključio je Grlić Radman.
Zdravko Marić, ministar financija: “Nakon ovako inspiriranog i nadahnutog govora mog kolege a prije predsjednika vlade, ja stvarno neću puno ni dugo duljiti. Kao ministar financija, ovako obraćajući se Hrvatima u Njemačkoj, u Berlinu, moja jedina poruka je, bit će novaca i nemam ništa drugo za reć´. Ipak, jedna dodatna crtica. Meni je bilo izuzetno drago kad me predsjednik Vlade pozvao da idem s njim u pratnji danas na ovaj sastanak kod kancelara Scholza. Bio sam ovdje u svibnju 2019. godine kad je kancelar Scholz bio ministar financija, to je bio moj prvi, ja bih rekao i glavni posjet, kako smo se i dogovorili i kad smo krenuli u kampanju za uvođenje eura. Dva mjeseca nakon toga poslali smo pismo namjere za ulazak u tečajni mehanizam, ispunili sve uvjete, kriterije a danas je došla ova zaista sjajna potvrda od Europske komisije i Središnje banke da Hrvatska ispunjava apsolutno sve kriterije i daju preporuku, u sljedećih nekoliko tjedana idemo u formalne procedure prema zamljama članicama, odnosno vijeću, koje bi trebao potvrditi naš uspješan put i nadamo se svi skupa i formalnoj odluci sredinom srpnja, da Hrvatska ulazi u euro zonu s 1. siječnjem 2023. godine. Više nego dovoljno sam rekao!”
Andrej Plenković, premijer, pozdravljajući sve uzvanike: “Čestitam svima Dan državnosti, Dan hrvatske vojske i naravno, 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Sve su to događaji koji su vezani na ono št0 se zbivalo ili devedesete ili devedeset i druge a mi smo ih prelili u jednu konkretnu nadgradnju u vremenu 2022., i sa današnjim susretom s knacelarom Scholzom i sa ovim sjajnim vijestima iz Europske komisije i Europske središnje banke o ispunjavanju kriterija koji su zaista bili zahtjevni, na kojima smo dugo radili, provodili strategiju za uvođenje eura od 2018. pa do danas, pune četiri godine preciznoga rada na reformama, na odgovornom upravljanju javnih financija, na smanjivanju javnoga duga, na promjeni trenda odlaska iz vječnog proračunskog manjka u čak proračunski višak ili suficit, do korone pa do dizanja Hrvatske na investicijski kreditni rejting, neki dan kompletnog izlaska iz makroekonomskih neravnoteža a sve to u vremenu kriza bez preseda, i kriza Covida 19 i sada, posljedica ove brutalne ruske agresije na Ukrajinu, na članicu Ujedinjenih naroda, na kršenje svih normi međunarodnoga prava, svih načela međunarodnog poredka uopće, kojeg dijelimo i koaj za posljedicanu ima ne samo tragediju ukrajinskog naroda, jer ono što Rusija želi je negirati identitet Ukrajinaca a nama je nešto poznata ta situacija od prije tridesetak godina pa imamo brži proces i shvaćanja i razumijevanja i reakcije nego mnogi drugi. Isto tako, ta agresija ima velike posljedice na cijeli svijet, vidite što se dogodilo sa velikim i brzim rastom cijena energenata, cijena sirovina, cijena građevinskog materijala, cijena hrane, inflatornih pritisaka i općenito jednog kriznog upravljanja ne samo na nacionalnoj, europskoj, nego na svjetskoj razini. I činjenica je da će ta situacija trajati, to nije nešto što je neki kratki hir ili trend, to je proces s kojim ćemo se morati naučiti živjeti, promijeniti neke navike, osigurati energetsku sigurnost i neovisnost na druge načine i sve to vodeći računa o temeljnim, strateškim nacionalnim interesima i izbjegavajući društveno raspuknuće, kako ja volim reći, ili socijalnu frakturu jer važno je u krizama zadržati sve na okupu, važno je da radnici imaju plaću, važno je da naše kompanije premoste ove krize i ostanu na nogama, važno je da egzistencije naših obitelji ne dođu u pitanje. I to u načela kojima smo se vodili u našem djelovanju proteklih godina i kojima se vodimo i danas a to govorim posebno imajući na umu činjenicu da u Njemačkoj živi oko pola milijuna Hrvata što hrvatskih što njemačkih državljana, što Hrvata porijekom iz Bosne i Hercegovine, svih vas koji osjećate hrvatsko srce, hrvatsku domovinu, koji dolazite u Hrvatsku, koji podupirete vaše obitelji, vaše rođake, investirate u Hrvatsku, dolazite i predstavljate onu ključnu poveznicu između Njemačke i Hrvatske. Nije to samo skoro 3 milijuna njemačkih turista godišnje, niti 6 milijardi eura trgovinske razmjene, to su prije svega ljudi koji čine male poveznice, male kotačiče, male dijelove mozaika koji čine jednu lijepu, veliku sliku prijateljskih, kvalitenih i dobrih odnosa između Hrvatske i Njemačke. Zato vam želim zahvaliti na tom doprinosu, svakom u svojoj domeni, želim zahvaliti našem veleposlaniku, naravno i ministru i bivšem veleposlaniku. kad je Gordan (Grlić Radman, op.u.) došao u Vladu, prvih šest mjeseci bilo je “bei uns in Deutschland”, onda je tek išao na temu, tako da smo se mi jako veselili tom jednom iskrenom i vezanom pristupu na ovu zemlju u kojoj su stvari dosta uređene, predvidljive i imate kalendar događaja dosta mjeseci unaprijed. Mi se još polako uhodavamo da to tako bude i kod nas ali mislim da svakim korakom, sve dubljom integracijom u Europsku uniju i usvajanjem standarda, većim gospodarskim standardom, boljom socijalnom situacijom, uređenijom pravnom državom, i Hrvatska kroči upravo tamo gdje vi živite svaki dan. I to je ono što je važno, upravo ta jedna kultura djelovanja, rada, života, poštovanja i prema drugome ali i prema institucijama države i pravnog poretka vrlo je važna da bude dio našeg funkcioniranja. To su naše ambicije za hrvatsko društvo četvrtog desetljeća u kojem smatram da ćemo i našim naporima i sinergijom tih veliki financijskih sredstava o kojima je govorio Zdravko (Marić, op.u.), zaista osigurali omogućiti da dosegnemo onu razinu razvoja koja je prosjek Europske unije, koja je slična u zemljama srednjeistočne Europe i tako nadoknadimo one godine, a to je prije svega devedesete godine kad su druge zemlje srednjeistočne Europe brzo prilagođavale zapadnim demokracijama a naš je put bio nešto usporeniji. I zato, vjerujem da ćemo kad prođu tih prvih petnaestak, sedamnaest godina članstva Europske unije, okrenuti se, pogledati kakva je Hrvatska bila prije 2013. i kako će izgledati 2030. Tek tad ćemo u miru moći rezimirati sva ona postignuća i koristi koje nam je to članstvo donijelo a naravno, vodeći pri tom računa o našem identitetu, našoj kulturi, našoj povijesti, našim vrijednostima, svemu onome što nas povezuje, uz naravno, nezaobilaznu, ključnu ulogu Crkve u Hrvata koja je održala hrvatski narod i koja ga je vezala sva ova stoljeća bez obzira koliko nam je teška i burna prošlost bila. Sad kada smo riješili sve ono to je glede naših nacionalnih interese bilo ključno, želimo pomoći našim Hrvatima u Bosni i Hercegovini da se i tamo njihov položaj ustabili, da budu u potpunosti ravnopravni sa ostalim konstitutivnim narodima i svim drugima koji tamo žive, sve na jedan konstruktivan način, suradnjom, dogovorom, argumentima, s potporom cijele zemlje, to je jedini dugoročni, pravi puta kako Hrvati a i svi drugi koji žive u Bosni i Hercegovini mogu biti zadovoljni. S tim na umu, zahvaljujem vam svima na dolasku, jako cijenim da vas se sredinom tjedna tako puno okupilo, veselim se razmjeni mišljenja i ponekoj kritici da budemo još bolji ako se to može, ja mislim da se uvijek može. Hvala vam lijepa!”
Nastavak druženja premijera Plenkovića i njegovih suradnika s Hrvatima u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Berlinu, protekao je manje u “razmjeni mišljenja i ponekoj kritici” a puno više u ispunjavanju brojnih molbi i želja za zajedničkom fotografijom. Bio je to vrlo opušten i ugodan skup na kraju radnog dana koji je, prema riječima hrvatskog premijera i njegovih suradnika, donio značajne i dobre vijesti iz Europske komisije i Središnje banke te Pučke stranke kao i potporu i čestitke njemačkog kancelara Olafa Scholza.
…
