U Veleposlanstvu RH u Berlinu upriličen susret premijera s predstavnicima hrvatskog iseljeništva. Andrej Plenković: “Posebno cijenimo vaš doprinos. Vi ste potporni akteri svemu ovome što radimo.”
prilog: Sonja Breljak
Berlin/ Uoči održavanja susreta na vrhu država Zapadnog balkana u okviru Berlinskog procesa (Western Balkans Summit 2022.) i država Europske unije kojim predsjeda Njemačka a na kojemu sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković, u Veleposlanstvu Republike Hrvatske je upriličen susret premijera s predstavnicima hrvatskog iseljeništva, predstavnicima udruženja i društava, Crkve, poslovnim ljudima.
Nakon kratkog uvoda veleposlanika Gordana Bakote u kojemu je rekao kako se premijer kod svakog posjeta Berlinu susretne i s hrvatskim iseljenicima što govori koliko je za njega iseljeništvo važno, te kako je isto tako iseljenicima važno iz prve ruke čuti o strateškim ciljevima koji su pred Republikom Hrvatskom, okupljenima se obratio i premijer Andrej Plenković.
“Sve vas od srca pozdravljam, pozdravljam i našeg nuncija monsinjora Eterovića, hvala Vam što ste večeras s nama, kao i vas predstavnike brojne hrvatske zajednice u Berlinu i općenito u Njemačkoj. Dobro je Gordan (veleposlanik Gordan Bakota, op.u.) primijetio, kad god smo u Berlinu, svaki put smo se ovako našli, mislim da nije bilo ni jedne propuštene prilike u zadnjih nekoliko godina koliko imam čast biti predsjednik vlade, posjećivati Njemačku, posebno njen glavni grad. Ono što bih htio večeras posebno kazati je da smo ovaj puta u Berlinu u kontekstu jednog šireg foruma koji se zove Berlinski proces, kojeg je započela prije nekoliko godina, sad već devet, kancelarka Merkel u svoje vrijeme, nastavlja sad kancelar Scholz. Posvećen je nama susjednim zemljama jugoistoka Europe, ali u njemu sudjeluje i Hrvatska s obzirom na izražen interes prema zemljama Regije koje imaju svoje ambicije prema Europskoj uniji, prema NATO-u, kako koja. Mi smo tu da unaprijeđujemo bilateralne odnose i da iz neposredne blizine pratimo taj proces i pomažemo ga koliko možemo u procesu ispunjavanja kriterija.
No, dolazak u Njemačku uvijek je i prilika da stavimo u fokus odnose s Njemačkom, položaj Hrvata koji ovdje žive i jedan širi kontekst hrvatskoga trenutka. Mi smo sada u fazi da smo ušli u zadnja dva mjeseca okončanja velikih višegodišnjih reformskih procesa i ostvarenja strateških ciljeva. Za vas će to biti i posebno važno i posebno vidljivo. Hrvatska će za manje od 60 dana postati članica euro područja, Hrvatska će za manje od 60 dana postati članica Šengenskog prostora, ući ćemo u krug samo 15 zemalja koje su i u NATO-u i u Europskoj uniji, u Šengenu i u euro području. Dakle, ne možemo biti u tješnjoj jezgri onih zemalja koje su najnaprednije i najrazvijenije. Mi naravno nismo automatizmom na nivou gospodarkog razvoja onih koji su tu najjači ali smo stvorili sve pretpostavke da imamo legitimaciju biti u tom društvu i to nakon niza reformi i nakon niza ispunjenih kriterija. Ta činjenica je posebno važna za naše gospodarstvo, važna je za ulaganja, važna je za turizam.
Njemačka je ponovo ove godine bila sjajno emitivno tržište za hrvatski turizam. Vidjeli ste da je većina njemačkih turista ove godine ponovo došla, iz Bavarske, Baden Württemberga ali i drugih krajeva Njemačke. Dolazak njemačkih turista u Hrvatsku bio je značajan doprinos rastu našege BDP-a. Unatoč ovoj krizi Covida i produženoj energetskoj krizi radi ruske agresije na Ukrajinu, inflatornim pritiscima, mi očekujemo da će gospodarski rast u Hrvatskoj biti oko 5 cijela sedam posto. Strane međunarodne organizacije za ekonomska i financijska pitanja, agencije za kreditni rejting i banke, čak su optimističnije nego mi, oni ga vide iznad šest posto, što je u ovim okolnostima sjajno. Dakle, u odnosu na druge zemlje, to pokazuje agilnost hrvatskoga gospodarstva, pokazuje da smo mjere koje smo poduzimali kako bi država intervenirajući održala i očuvala radna mjesta, snagom proračuna, izvršila socijalne transfere, redistribuirala novac onima kojima je najprotrebniji, subvencionirala cijene struje, plina, naftnih derivata, ograničila cijene nekih prehrambenih proizvoda a nastavila ulagati u strateške infrastrukturne projekte.
Od našeg zadnjeg susreta do danas, otvorili smo Pelješki most i Hrvatska je konačno fizički povezana, tako da kad sve to sagledam, možemo izraziti zadovoljstvo da ulazimo poprilično spremni i u ovu zahtijevnu fazu koja je pred nama. Doduše, 2023. će po mnogim analizama, ocjenama, u konačnici eha ovih susreta ekonomskih i finanijskih stručnjaka u Washingtonu od prije mjesec dana, biti godina usporavanja globalne ekonomije. To će se reflektirati kako na Njemačku, a ako se nešto reflektira na Njemačku onda se to reflektra na cijelu Europsku uniju, pa i na Hrvatsku. Međutim, mi u tu fazu ulazimo poprilično spremni i prilično u dobroj formi. Kada to kažem, govorim i o našem proračunu, o mogućnostima da reagiramo pravodobno i da zadržimo ono što je najvažnijem uz političku stabilnost bez koje ne bi bilo ni Šengena, ni eura, ni Pelješkog mosta, ničega toga ne bi bilo da smo u nekakvim problemima i stalnim političkim turbulencijama, ali ono što mi je najvažnije, da zadržimo društvenu koheziji, dakle socijalnu koheziju, da nam nitko ne ostane sa strane, da svi naši građani zahvaljujući mjerama koje se poduzimaju premoste ovo izrazito zahtjevno ekonomsko, finacijsko i socijalno razdoblje i mislim da je to izbjegavanje socijalne frakture nešto na čemu rade sve vlade zemalja u Europskoj uniji.
Mi pratimo situaciju u Njemačkoj, ovo je jako razvijena i bogata zemlja a vi sami vidite kakva je atmosfera u društvu. Ja bih rekao da smo mi tu dosta solidni i takvi ćemo nastojati i ostati maksimalno koliko možemo. Posebno cijenimo vaš doprinos, doprinos na unapređenju odnosa s Njemačkom. Vi ste potporni akteri svemu ovome što radimo, što radi Veleposlanstvo, što rade naši doplomatski predstavnici ili pak ministri koji dolaze. Poseban izazov će u godinama koje su pred nama predstavljati suradnja u domeni energetike.
Cilj Hrvatske je da iskoristi svoj jako dobar geostrateški položaj, da iskoristi već sada dobro razvijenu kritičnu energetsku infrastrukturu. Tu se posebno čvorište bazira na Kvarneru, dakla, Krk gdje imamo i naftni terminal i terminal za prirodni ukapljeni plin. Predviđeno je ulaganje za dizanje kapaciteta našeg plutajućeg LMG terminala, dodatna ulaganja u plinovode, gledanje da tu našu poziciju imamo dobro razvijenu i prema sjeveru, prema Mađarskoj, prema istoku, prema Bosni i Hercegovini ali i prema zapadu, a to znači Sloveniji, Austriji i Njemačkoj. To će biti i dio naših intervencija sutra i na ovome forumu koji se naziva Berlinski proces ali i dio naših bilateralnih razgovora s njemačkim kancelarom.
Volio bih da iskoristimo ovih nekoliko desetka minuta koje mi i vi imamo na raspolaganju, da od vas i čujem povratne informacije, što smatrate da još kao vlada trebamo činiti bolje, kako još bolje iskoristiti Hrvate izvan Hrvatske za jačanje ekonomskog gospodarstva hrvatskih institucija i da u tom kontekstu vaše iskustvo nam pomogne u tom pogledu. Zahvaljujem na dolasku i veselim se susretu s vama, još jednom.”
Nakon govora premijera Plenkovića, večer u Veleposlanstvu Republike Hrvatske nastavljena je uz fotografiranje, međusobne, pojedinačne razgovore i druženje.