Zemlje Zapadnog Balkana potpisale u Berlinu sporazume o stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta, priznavanju kvalifikacija, suradnji u energetskom sektoru.
prilog: Sonja Breljak
Berlin/ “U trenutku kada se u Europi vodi rat, u trenutku kada jedan diktator u Kremlju misli da uništenjem civilne infrastrukture i prekidom u snabdijevanju strujom i toplom vodom, može da nametne svoju volju, u ovakvom tmurnom vremenu kada ponekad sve djeluje beznadežno, imamo dan nade.”, rekla je šefica njemačke diplomacije, Analenna Baerbock na nedavnom sastanku u Berlinu gdje su pored ministara vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije, sudjelovali i šefovi diplomacije Bugarske, Grčke, Austrije, Hrvatske, Slovenije, Češke i naravno, Njemačke. Tom prigodom je dogovoren Sporazum između zemalja Zapadnog Balkana u stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta, priznavanju kvalifikacija, energetskoj problematici u vrijeme ratnih sukoba u Ukrajini.
A taj sporazum potpisan je na netom završenim Berlinskim procesom, susretom premijera navedenih država.
Berlinski proces format je godišnjih sastanaka koje je Vlada Njemačke inicirala 2014. godine kada je u Berlinu održana konferencija o Zapadnom Balkanu. Cilj je jačanje saradnje Europske unije sa Zapadnim Balkanom, suradnja unutar regiona i ubrzanje njegove integracije u Europsku uniju.
Nakon završenih razgovora sudionika Berlinskog procesa, hrvatski premijer Andrej Plenković, izjavio je sljedeće:
–Evo, upravo je održan samit Berlinskoga procesa, dakle, inicijative Njemačke koja taje od 2014. godine u kojoj sudjeluju države jugoistoka Europe, nekoliko najvećih članica Europske unije, nekoliko susjednih zemalja prostoru Zapadnog Balkana. Raspravljali smo sve one teme koje su vezane za suradnju između dražava zapadnog Balkana, potpisali su i sporazume o priznavanju kvalifikacija, mobilnosti samo s osobnom iskaznicom a naravno da su ključne teme bile suradnja u energetskom sektoru te ambicije za reformske napore koje vode prema članstvu u Europskoj uniji. Sastanak je bio vrlo dobar, mislim da je jako pozitivno to što je kancelar Scholz odlučio nastaviti inicijativu bivše kancelarke Merkel. Sa spektra Hrvatske, zemlje koja je 2013. postala članica Europske unije je dobro da sve nama susjedne zemlje, ove u nesporednom i u daljem susjedstvu idu naprijed prema Europskoj uniji, to je dobro za njihovu stabilnost, za gospodarsku situaciju, socijalnu situciju, za sprječavanje nezakonitih migracija a mi s pozicije, države koja će kroz manje od 60 dana realizirati sve svoje strateške ciljeve dublje integracije, članstvo u Šengenskom prostoru i euro području, tu smo da unaprijedimo ekonomsku suradnju i da naravno, vodimo računa o Hrvatskoj kao energetskom hubu i za susjede sjeverno, istočni od nas ali i zapadno od nas. To je ukratko rezime sastanka i rasprava rekao je premijer Plenković odgovrajući u nastavku na pitanja novinar koja su se odnosila na aktualnu situaciju i informacije o prodaji Sberbakovog udjela u Fortanove gdje je ustvrdio da Vlada o tome nije imala, niti još ima kakvih spoznaja te da to još sve treba ispitati i znati činjenice. “Sberbanka nije informirala Vladu o transakciji, vidjet ćemo je li ona zakonita i o kome se radi. Moramo jako dobro sagledati što se tu sve događa i o čemu se radi pa ćemo nakon toga donositi odluke”, rekao je, između ostalog, premijer Andrej Pleković.
Osvrnuo se dosta opširno i na nastup veleposlanika Bosne i Hercegovine na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, ocijenivši ga apsolutno neprimjerenim.
“Takav jedan neprimjeren napad na visokog predstavnika Schmidta pokazuje da nema političke volje, barem kad je riječ o onome tko je taj govor pisao, da zemlja funkcionira skladno”, rekao je premijer Plenković naglasivši da je ono što je visoki predstavnik Schmidt napravio pridonijelo stabilnosti Bosne i Hercegovine i normalnom putu formiranja vlasti nakon izbora te ističući ponovno da se Hrvatska zalaže za ravnopravnost Hrvata, Srba i Bošnjaka kao konstitutivnih naroda, sukladno Daytonsko-pariškom ugovoru i Ustavu.
Očitovao se premijer i o stajalištima Željka Komšića ističući kako “on stalno ima antihrvatski narativ, što dovodi do jedne apsurdne situacije jer netko tko, navodno, predstavlja Hrvate u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine stalno ima politiku protiv Hrvatske”, te da je taj “prijevarni izborni proces koji je sada manifestirao četvrti put i kojim je Komšić izabran, apsolutno neprihvatljiv i ruši temelje povjerenja i normalnog funkcioniranja”.
Govoreći o mirovnoj operaciji EUFOR-a Althea, premijer Plenković je izrazio spremnost sudjelovanja Republike Hrvatske u toj operaciji kao i da ne vidi “koja bi to logična i razumna prepreka bila za sudjelovanje hrvatskih časnika u bilo kojem obliku operacije Althea”.
“Pa nije to operacija kojom bi imali mi neke pretenzije prema teritoriju Bosne i Hercegovine, nego operacija sigurnosti, stabilnosti i dobrog funkcioniranja zemlje.”, riječi su premijera Plenkovića nakon održavanja Berlinskoga procesa. Sastanak je, nadati se prema proročanskim riječima njemačke ministrice vanjskih poslova, donio nadu i čini povijesni iskorak za područje zapadnog Balkna.
Nadamo se da sadržaj sporazuma potpisanog u Berlinu neće biti tek mrtva slova na papiru i da se neće sve proturječnosti, suprotnosti i neslaganja i razlike, prekriti papirima sporazuma a u sadržaju i stavovima ne mijenjati ništa. I koliko jak oslonac ostvarenju potpisanog mogu biti Njemačka i ostali okupljeni oko stola za kojim je potpisan Sporazum? Puno pitanja i dvojbi. Ostaje nam samo mogućnost čekanja na odgovore.
