Radionica hrvatskoga jezika održana na obali Ohridskog jezera.
tekst: Ljerka Toth Naumova
foto: Naum i Vangel Dunovski
Struga/ Suština i temelj identiteta Hrvata u Republici Sjevernoj Makedoniji je očuvanje hrvatskog jezika, budući je hrvatski jezik upravo taj što ih spaja s korijenima, omogućuje im bolji pristup informacijama i kvalitetniji kulturni život i očuvanje hrvatske kulturne baštine.
U svezi takvih razmišljanja realiziran je projekt Kreativna radionica hrvatskoga jezika za odrasle osobe u organizaciji Zajednice Hrvata u Republici Makedoniji,Ogranak Struga-Ohrid, od 13. do 19. svibnja u sali hotela «Drim» u Strugi.
Struga je gradić na jugozapadu Makedonije na obali Ohridskog jezera, udaljen 15 km od Ohrida. Rijeka Crni Drim dijeli grad na dva dijela.To je rodno mjesto makedonskih pjesnika braće Konstantina i Dimitrija Miladinova.
Najpoznatija manifestacija u Strugi su Struške večeri poezije, internacionalni susreti pjesnika pokrenuti 1962. godine. Laureati Struških večeri poezije bili su mnogi slavni pjesnici među kojima i hrvatski književnici Miroslav Krleža i Slavko Mihalić.
Nastavni program je predložila i održala nastavu prof. dr.sc. Sanja Vulić, redovita profesorica na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Profesorica Sanja Vulić uspješno radi s hrvatskom dijasporom još od 1981. godine i upravo zbog njezinoga načina predavanja, kao i prilaza polaznicima, Zajednica Hrvata u RM već po peti put realizira ovakvu obuku za odrasle osobe i to: dvije radionice u Skopju, i radionice u Ohridu i Bitoli.
Premda je program koji je ponudila profesorica Vulić bio prilično zahtjevan, nastavu je svakodnevno pohađalo 15-ak osoba različite dobi, od mladića i djevojaka do polaznika i polaznica u zreloj dobi iz Struge, Ohrida i Skopja. S velikim oduševljenjem pratili su nastavu koja se odvijala preko znanstvenog interaktivnog pristupa. Svi su oni ozbiljno pristupili vježbama iz hrvatskoga pravopisa, gramatike i leksike. Svakodnevno se vježbalo usmeno i pismeno izražavanje i raspravljalo o pogrješkama. Kao što se u manjinskim zajednicama uvijek može očekivati, jezik domicilnoga većinskoga naroda utječe na njihovo izražavanje na jeziku matičnoga naroda.
Veliki broj vježbi koje su polaznici odgovorno i marljivo odrađivali, pridonio je usavršavanju pravopisa, gramatike i leksike, potom stručnoj naobrazbi o Hrvatskoj – o zemljopisnim pojmovima i povjesnim događajima – kao i susretu s hrvatskim književnikom Markom Marulićem u povodu obiljžavanja 500. godina od njegove smrti. Na kraju profesorica Vulić i koordinator Ogranka Struga-Ohrid Naum Dunoski svečano su svim sudionicima urućeli certifikate.
Bio je to ugodan kutak druženja na materinjem jeziku u kome su sudionici dodirnuli svoje korijene, osvojili nova znanja o svom jeziku – pomalo zaboravljena zbog daljina i vremenskih raskoraka – no, ne u srcima, već u udaljenosti informacija o suvremenom književnom hrvatskom jeziku. Izrazili su zadovoljstvo stečenim znanjem o jeziku, hrvatskoj kulturi i životu i djelima Marulića, «oca hrvatske književnosti».
Na rastanku, na zajedničkom ručku, s oduševljenjem su se primale preporuke profesorice Vulić, da treba čitati, čitati hrvatske knjige, ponavljati vježbe odrađene na Radionici, koristiti rječnike i slijediti znanstvene informacije vezane za hrvatski jezik. Ta oduševljenost sudionika bio je poticaj i za dalje usavršavanje meterinjeg jezika.
Izražena je želja i potreba za novom radionicom s profesoricom Vulić za očuvanje hrvatskog identiteta putem materinjeg jezika. Nameće se logična potreba njene održivosti u duljem vremenskom razdoblju, što znači da bi se i u buduće trebali organizirati ovakvi projekti realizirani zahvaljujući Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske.