Hrvatski proizvođači pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore ponovo na najvećem svjetskom sajmu prehrane i poljoprivrendih proizvoda u Berlinu.
prilog: Hrvatski glas Berlin
Berlin/ Ponovo je široko, živo i radno na štandu iznad kojeg piše KROATIEN u okviru Zelenog tjedna, najvećeg mađunarodnog sajma prehrane i poljoprivrednih proizvoda. Naime, u dvorani 18, na štandu 112 pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore svoje proizvode predstavlja i prodaje 13 hrvatskih tvrtki. To su: ĐANIĆ OBRT i Filip Đanić iz Podgorača, potom BADEL 1862, OPG KUĆA MEDA ŽUPANJA, HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA, OPG KALIĆ ZVONIMIR, OPG VLADO FERBEŽAR, OPG HAPPY CITRUS, PODRAVKA, PRŠUT VOŠTANE d.o.o., REGIONALNA ORGANIZACIJA VINO DALMACIJA, REGIONALNA ORGANIZACIJA GRAŠEVINA CROATICA, ZAGREBAČKA PEKARNA KLARA d.d. i ZIGANTE TARTUFI d.o.o.
Prvo je ovo sveobuhvatnije i veće hrvatsko predstavljanje nakon onog izvanredno uspješnog 2020. godine kada je Hrvatska bila zemlja partner Zelenog tjedna. A nije da u međuvremenu nije bilo naših predstavnika. Bilo je, kako ne! Primjerice, neumorni Goran Đanić sa sinovima Stjepanom i Filipom sve je godine održavao “vatricu” hrvatskog sudjelovanja i neupitni je rekorder s ovogodišnjom sedamnaestom uzastopnom godinomo sudjelovanja na sajmu u Berlinu (aktualno i na dva štanda, u dvorani 18 i 17).
I evo konačno ove godine šireg sudjelovanja hrvatskih proizvođača pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore. Jasno, to pokroviteljstvo i omogućilo je dolazak većeg broja hrvatskih predstavnika, odnosno smanjenje njihovih troškova putovanja i povoljnijeg sudjelovanja. Ne traba zaboraviti da Zeleni tjedan traje deset dana, prodajni je i komercijalni kao i reprezentativan, te je za njega potrebno odvojiti i vrijeme i novac. Ulaganje u promidžbu ima svoju cijenu ali donosi i korist.
Zeleni tjedan je narednih deset dana velika, šarena i živa tržnica koja se protežena na preko stotinu tisuća četvornih metara. Svoje proizvode nudi oko 1600 izlagača iz oko 60 država što će sve skupa privući brojne posjetitelje, njih na stotine i stotine tisuća kojima je to omiljeni sajam.
Paralelno sa Zelenim tjednom traje i veliki Global forum na kojemu politički predstavnici država sudionica Sajma, razgovaraju o aktualnim temama koje dotiču prehranu i poljoprivredu.
Hrvatske izlagače je posjetio i s njima razgovarao David Vlajčić, ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva sa suradnicima. Učinio je to u društvu direkora sajma Larsa Jögera, predsjednika Hrvatske gospodarske komore Luke Burilovića, hrvatskog veleposlanika u Njemačkoj Gordana Bakote i predstavnicima tvrtki, proizvođača i izlagača.
Nakon obilaska hrvatskih izlagača ministar David Vlajčić dao je izjavu za Hrvatski glas Berlin, te je između ostalog, rekao:
– Iznimno sam ponosan da je Hrvatska nakon 2020. godine kad je bila zemlja partner, da smo se pojavili na sajmu Zeleni tjedan u Berlinu, na sajmu koji je zaista, a u to sam se sad prvi puta i osobno uvjerio u njegovu ozbiljnost i veličinu, svjetski broj jedan u predstavljanju prehrambene i poljoprivredne industrije. Kako smo rekli, preko 1600 izlagača, gotovo 60 država, preko milijun posjetitelja, zaista jedna prilika za državu, za sve naše proizvođače, za vidljivost, za prepoznatljivost na jednoj ovakvoj sceni, za stvaranje novih prilika, jačanje potencijalno izvoza, za pozicioniranje na tržištu, stvaranje poslovnih kontakata i svega ostalog. Osim sektora poljoprivrede i prehrambene industrije, sjam ima i jedan politički značaj, što je iznimno bitno. Tu je veliki broj ministara, visokih dužnosnika iz cijeloga svijeta, predsstavnika Europske unije, međunarodnih organizacija, što iznimno puno govori o samome sajmu i njegovom značaju i zato je bitno za svaku državu da je danas ovdje. Također, mi smo kao država tradicionalno, ono što Hrvatsku najbolje obilježava u crveno-bijelim kvadratićima naš štand, izlagački prostor dizajnirali. Poveli smo za ovu godinu 13 hrvatskih izlagača, od renomiranih proizvođača, od onih autohtonih hrvatskih proizvoda do velike moderne prehrambene industrije, prepoznatljivih hrvatskih vina. Iznimno sam ponosan što smo danas ovdje. Upravo za Hrvatsku je bitno da smo danas tu i možemo biti samo ponosni.
Upitan o porukama koje je čuo pri obilsku hrvatskih izlagača, ministar Vlajčić je rekao:
– Zaista, kod svakoga od onih malih lokalnih obiteljskih gospodarstava, neke od nih čak i poznajem kroz rad u Hrvatskoj, do velikih kompanija poput naše Podravke, svi su puni ideja i entuzijazma za razvoj tržišta ovdje. I pekarska industrija i vino vide svoje prilike, nisu ovdje došli samo da se zabave, nego zaista mogu ponuditi puno. Vidim ideju, vidim novu generaciju, svako od njih je, ako se radi o obteljskim gospodarstvima, poveo svoju djecu, one koji preuzimaju poslove. Mislim da je to bitno. Želim poslati poruku svim našim poljoprivednim gospodarstvima da nam se nagodinu pridruže. kao Vlada Republike Hrvatske nastojat ćemo pojačati naš izlagački prostor. Očekujem da se više njih ovdje pojavi, da vide i budu svjesni što može ovakav jean sajam donijeti. Što mi je ideja? Dakle, 52 zaštićena hrvatska proizvoda na europskoj razini je veliko bogatstvo i potencijal Hrvatske. Njih moramo sve ovdje dovesti, to je iznimno bitno. Maslinovog ulja ovdje nemamo, njih mora biti ovdje, oni su naš veliki brend u cijelome svijetu i očekujem ih nagodinu ovdje s nama.
O razlozima neprijavljivanja i nedolaska većeg broja hrvatskih izlagača na Zeleni tjedan u prethodnim godinama, ministar Vlajčić kaže:
– Mi kao država sa sredstvima koja ćemo izdvajati tu smo da im pokrijemo troškove dolaska, izlagačkog prostora i svega ostalog. Ono što mogu reći, nagodinu ćemo im osigurati isto u najmanju ruku ako ne i više što se tiče površine izlagačkog prostora, tako da ih pozivam. Zašto nismo bili u prethodnim godinama nemam informaciju. Kad vidim ovdje entuzijazam i osmijehe, na to ne treba ni gubiti vrijeme. Zahvaljujem i Hrvatskoj gospodarskoj komori, predsjedniku Buriloviću, na inicijativi. Otprilike kad sam postao ministar u veljači prošle godine odmahh smo krenuli razvijati priču dolaska na Zeleni tjedan i to je iznimno bitno. Kad se na taj način pristupi, kad se objavio javni poziv da se jave naši proizvođači, vidjeli su da smo ozbiljno ušli u to a samim time imaju i sugurnost da će to biti sve u redu kad se država brine za njih.
O obilasku hrvatskih izlagača u društu direktora sajma Larsa Jägera i drugim bilateralnim susretima za trajanja sajma, minista Vlajčić je rekao:
– Direktor sajma je zaista pohvalio naš kompletan angažman ovdje. Nisam bio na svečanom otvaranju sajma, imali smo aktualno prijepodne u u Hrvatskom saboru, ali sam čuo da nas je direktor sajma pohvalio na otvorenju, da je spomenuo da se Hrvatska vratila, što mi je baš drago, na Hrvatsku oni gledaju kao na partnera od kad smo to bili 2020. godine. Mi ćemo danas, sutra i u nedjelju rano ujutro nastojati obići što je više moguće drugih država. Paralelno s tim imamo i jedan ministarski samit. Prilika je to za oostvarivanje bilateralnih kontakata. Jutros sam, prije dolaska ovdje, odražao bilateralni sastanak s irskim kolegom razgovarajući o aktualnim temama s kolegama koji dijele zabrinutost i unutar sustava poljoprivrede i u Irskoj i kod nas, aktualnim temama oko višegodišnjeg financijskog okvira, proračuna Europske unije kako poljopriveda mora biti zastupljena. Meni je zadovljstvo kako gotovo sve države dijele isti stav kako je i za poljoprivedu trenutak toliko osjetljiv, vezano i uz klimatske promjene i uz tržišne okolonosti s obzirom na globalne odnose, da poljoprivreda mora biti adekvatno zastupljena u svemu.
O stanju i perpektivama poljoprivrede u Hrvatskoj, ministar David Vlajčić je izjavio:
– Zabrinutost resora je ogromna, mi smo tu da to komuniciramo i kontroliramo. Ono što je naš cilj je povećanje domaće poljoprivredne proizvodnje, postavljanje održivih standarda da nam voćarstvo, da nam povrćarstvo bude održivo. Immo izazova i u stočarstvu i mliječnoj proizvodnji. Svakako, svinjogojstvo je zabrinuto s obzirom na afričku svinjsku kugu s kojom smo, smatram, zaista se odgovorno ponijeli ovo ljeto i ovu jesen, došli do toga da smo bez novih slučajeva afričke svinjske kuge, bez bedrenice, kuge malih preživača koja nije uzela maha. Imamo dakle brojnih izazova ali ulaganje u domaću poljoprivrednu proizvodnju, otvaranje kreditnih linija kao kapitalnih potpora za sve naše poljoprivrednike je smijer u kojem očekujemo investirati u našu poljoprivrednu proizvodnju, paralelno na dva kanala, rekao bih, na velike kompanije koje osiguravaju našu prehrambenu sigurnost a s druge strane s jednom velikom odgovornošću prema svim malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja drže naša sela, koja drže život u ruralnim krajevima, koji zapravo žive od toga i proizvode za sebe i svoje obitelji. Veseli me jedan trend da smo s udjelom mladih poljoprivednika do 40 godina unutar cijele strukture svih poljoprivrednika na nekakvim 15 posto što je iznad europskog prosjeka koji je 11 posto. Jutros mi je irski kolega rekao da su oni na oko pet posto, tako da je to jedan trend koji naravno, trebamo i dalje podržavati. Mi smo tu za naše mlade poljoprivednike s našim investicijma. Dodjeljujemo 75 tisuća eura bespovratnih sredstava, gotovo 700 njih očekuju sredstava, već smo 200 ugovorili. Evo, to je nekakav cilj, povećanje domaće poljoprivredne proizvodnje i stvaranje jednog održivog ozračja kako bi se ljudi bavili poljoprivredom iz biznisa a ne nekako iz nužde.
I za kraj razgovora, na pitanje o negativnoj vanjskotrgovinskoj bilanci u hrvatskoj poljoprivredi:
– U svakom slučaju vanjskotrgovinska bilanca nam je nešto s čime ne možemo biti zadovljni. Moramo zaustaviti taj trend, po mogućnosti ga i okrenuti, no to su zaista problmi koji su desetljećima na stolu. U ovom trenutku uvoz nam znatno premašuje izvoz, zbog strukure naše prozvodnje, malo nam je ta bilanca i zamagljenja. Ulaganje u kapacitete, skladišne prostore je nešto s čime se trebamo baviti. To je maraton, nije sprint, na tom tragu nećemo odustajati.