Emil Cipar
Sretan ili čestit Božić! Velika dilema. Puno je riječi koje smo 1990. preuzeli bez ikakvog razmišljanja i sada ne znamo što ćemo s njima. Čestit je arhaizam, pa ga ne bi trebalo rabiti, ali ako iste kriterije upotrebimo kod svih arhaizama koje danas postoje u jeziku stvorit ćemo kaos. Osobno nisam nikada prihvatio čestit, ali svatko ima pravo imati svoje mišljenje. Pitao sam jezikoslovce …ni oni ne znaju. Najzgodnije i najsmislenije pojašnjenje našao sam na web-u. Nažalost, autor nije potpisao tekst, pa ga ne mogu navesti. Tekst sam pronašao na blog.hr i prenosimo ga u cjelosti:
Premda su do Božića ostala još tri tjedna, u eteru već desetak dana odjekuju božićne i novogodišnje čestitke. One najčešće glase: ČESTIT BOŽIĆ I SRETNA NOVA GODINA! Dok je to nekima smiješno, mnogi u tome ne vide ništa neobično, ali bi se čudili siromaštvu nečijeg jezika kad bi im rekao: SRETAN TI BOŽIĆ I SRETNA NOVA GODINA!
Do 1990. godine ta je čestitka redovito glasila: “Sretan Božić (i uspješna Nova godina)!” No tada je, u slobodnoj i demokratskoj državi Hrvatskoj, netko “otkrio” novu “formulu” koja je odmah bila masovno prihvaćena kao “izvorno hrvatska”, jer je zvučala simpatično i nitko nije ni razmišljao o njezinu pravom značenju. Dakle – što je to ČESTIT BOŽIĆ!, i zašto?
Naravno, ČESTITOST je vrlina, tj. osobina onoga koji je ČESTIT i u tome se ne vidi ništa sporno. Ali pridjev ČESTIT u današnjem standardnom hrvatskom jeziku, kao i u općem shvaćanju i razumijevanju, označava onoga koji je častan, pošten, neporočan te potom onoga koji je dovoljno velik, prikladan, kakav treba.
A glagol pak ČESTITATI znači – izraziti/izražavati dobre želje o kakvu danu ili ugodnu događaju (npr. rođendan), ili – odati/odavati priznanje na uspjehu (npr. na pobjedi).
Ako dakle, što je posve jasno, Božić nema veze s odavanjem nekakva priznanja bilo kome od ljudi, kako možemo izraziti nekome dobre želje time što (za)želimo da mu BOŽIĆ bude ČESTIT (častan, pošten, neporočan itd.)? Očito, nešto je tu nejasno! A što, u čemu je nesporazum?
Naime, osnovni je problem u tome što se današnje značenje pojma ČESTIT značajno (do neprepoznavanja) udaljilo od nekadašnjeg, starog, mada imaju isti korijen. A on je imenica ženskog roda ČEST, s prvotnim značenjem: dio čega god i što komu kao dio pripada (a prepoznatljiva je u umanjenici ČESTICA i PRIČEST).
Međutim, budući da (prema Akademijinu Rječniku hrvatskoga jezika) imenica ČEST ima mnogo značenja, ovdje ću istaknuti ono koje je značajno za božićnu čestitku. To je značenje: DIO DOBRA pa prema tome upravo DOBRO i u tom smislu (DOBRA) SREĆA! Od te imenice tvori se pridjev ČESTAN s dva značenja: koji ima dio u čemu, i sretan.
No češći (taj komparativ ne dolazi od imenice “čest”, nego od pridjeva ČEST – a “često” je ono što je u mnoštvu mjestom ili vremenom blizu jedno drugoga) od toga pojma je pridjev ČESTIT (latinski: felix = sretan). Susreće se već od XIV. st. Dolazi također od imenice ČEST, u sljedećem značenju: “čestit” je onaj tko je u dobru, u velikom dobru, tko uživa dobra u izobilju te u tom smislu – SRETAN!
Ta sreća može se odnositi na čovjeka, njegovu dušu, duh, um, pamet, tijelo, porodicu, porod, djecu…, ali i na čovjeka zbog njegova posla koji je na dobro drugima, kao i na stvari. No to isto značenje – ČESTIT (SRETAN) – može se odnositi na vrijeme, godinu, dan… To potvrđuju navodi iz djela naših starijih pisaca:
Čestit ti od ljeta novoga prvi dan! – N. Nalješković
Sve godište čestito da t’ bude! – M. Držić
Zoro lijepa, zoro bijela… hodi draga, hod’ čestita, zemlja te se uželjela. – I. Gundulić
O čestiti oni dan! – P. Posilović
U ovi dan čestiti. – I. Kanavelić
Kada dan prosja nam čestiti, dobrosrićni i blagi. – A. Vitalić
Srećna ti su i čestita na ovom svijetu umrlomu stara zlatna bila lita. – J. Kavanjin
Čestit vam uskrs svima! – F. Lastrić
Čestito ti mlado lito! – A. Kanižlić
Čestit tebi ovi danak! – J. Banovac
Čestite vam poklade! – B. Leaković
Eto, dakle, ima toga još mnogo, ali i ovo je dovoljno za razumijevanje biti. Zato je i jedan stih hrvatske himne “Lijepa naša” izvorno (prije “prijevoda”) glasio: “da bi vazda ČESTNA bila” – a danas ga pjevamo: “da bi vazda SRETNA bila”. Svakome je slobodno da u svojim čestitkama rabi izraze koje želi, ali (onima koji izraz ČESTIT ne smatraju arhaičnim) preporučujem da radi izbjegavanja ponavljanja istoga značenja – čestit i sretan – u istoj sintagmi, radije kažu/napišu: SRETAN (ČESTIT) BOŽIĆ I BLAGOSLOVLJENA NOVA GODINA!
Napominjem na kraju da bih, nakon ovoga mojega amaterskog priloga, volio da se o ovome stručno izjasni i neki jezikoslovac. Ako to učini prije nego dođe vrijeme za čestitku, od srca ću mu – zahvaliti!
Emile nisam jezikoslovac ali..dok nam se ne javi pravi.. javit ću se po mojoj navadi svetonazorju i običaju. I sami kažete da je vrijeme za čestitanje i čvrsto se nada da ni ovaj puta neću pogriješiti.. ako vam se obratim i našim čitateljima podkraj i ove 2011 godine. sa prvim riječima “Čestit” Čestit Božić i Sretnu Novu 2012. godinu u kojoj sigurno nećemo imati lagano..a veliki su i izazovi uredništvu.. HRVATSKI GLAS BERLIN.. Želimo, Vam i Vašim najdražima.. mnogo sreće, blagoslov Svemogućeg, i da te najznačajnije blagdane sprovedete u miru i dobrom raspoloženju. Ujedno, sretan put i povratak, svima onima… Read more »