O ČEMU JE RIJEČ
piše: Žarko Delač
Meteorološke nepogode koje su zadesile Hrvatsku ponovno otvaraju pitanje organiziranosti jedinica lokalne uprave i samouprave te državnih institucija u izvanrednim situacijama. Obrazloženja koja čujemo u stilu pa tko bi u Splitu očekivao snijeg ili neka vojska preuzme vlast jer su civilne vlasti nesposobne odraz su razmišljanja većine građana Hrvatske. Porazno je pri tome što takve izjave daju predstavnici političke vlasti koji bi trebali upravo predvidjeti i osigurati normalan život u nesvakidašnjim uvjetima. Opravdanja za nespremnost i neorganiziranost nema što dodatno potkrepljuje činjenica kako splitska civilna zaštita nema ni lopate. Nepostojanje zakona o civilnoj zaštiti ne opravdava totalnu nebrigu i nepoduzimanje radnji u provedbi plana u slučaju katastrofa.
Zar nije neobično da lokalne radio postaje preuzimaju ulogu stožera civilne zaštite, obavješćivanja i koordiniranja rada na terenu. Osvrnuo bih se i na vojsku od koje svi očekujemo kako će nas spasiti i pomoći nam i u slučaju požara, poplava, potresa ili recimo kemijsko – bioloških djelovanja. Vojnicima svaka čast ali moramo biti svjesni i njihovih ogranijčenja i neadekvatnih materijalnih resursa koji nisu godinama obnavljani. Situaciju po tom pitanju neće promijeniti niti nedavne promjene na čelu Državne uprave za zaštitu i spašavanje jer je u pitanju sustav i organizacija koja nam nedostaje.
Mnogi znanstvenici i zabrinuti građani su o tom problemu upozoravali i pisali no za sada bez uspjeha. Ipak voda ide na vrč dok se ne razbije, a ovo su dani u kojima bi konačno pojedinci mogli odgovarati i početi razmišljati o svojim potezima. Lako je vladati i obnašati političke dužnosti iz udobnih fotelja kada je sve u redu i dok se za ništa ne treba odgovarati. Naravno kako ima i iznimaka ali općenito govoreći o sustavu stvari ne funkciniraju kako trebaju.
Srećom na muci se poznaju junaci, a to su u prvom redu pripadnici HGSS-a i dobrovoljnih vatrogasnih društava koji svoj posao obnašajau sa srcem i volonterski dok s druge strane mnogi dobro plaćeni profesionalci vješto brane svoje sinekure od jedne katastrofe do druge. Nakon snježnih nezgoda na Jadranu ćemo opet imati problema s požarima, a na kopnu s poplavama i tako ukrug.
Ne daj bože samo da nas zadesi dugo vremena najavljivani potres u hrvatskoj metropoli jer ne znam kome bi se onda obratili mogli obratiti za pomoć kao što sada lokalni političari traže pomoć od Zagreba.
Sumnjam kako bi nam EU administracija pomogla obzirom na ne tako davna iskustva od prije 20 godina kada su nezainteresirano promatrali razaranja i pokolje na pragu europe. Zato je krajnje vrijeme da političari progovore o sustavu civilne zaštite i spašavnja života kao i funkcioniranju gospodarstva i države u nesvakidašnjim ali predvidivim situacijama.