GLASOVI HRVATA IZ MAĐARSKE
pišu: prof. Aleksandra Đurić; studenti: Dániel Gyugyi, Katica Hergovich, Luca Veress
Budimpešta/Mađarska i Hrvatska, koje danas postoje kao samostalne države, od ranog srednjeg vijeka do suvremenog doba, povijesno gledano, bile su dio jedne države. Mađarski povjesničari, primjerice Geza Palffy koji je prije dvije godine objavio Povijest Mađarske na hrvatskom jeziku, navodi kako je povijest Ugarskog i Hrvatskog Kraljevstva od 1102. nadalje značajno isprepletena više od osam stoljeća te ističe kako su dva naroda skladno živjela iako je posljednje razdoblje bilo obilježeno ozbiljnijim sukobima. (Palffy, 2010:5)
Ovakav zajednički suživot je rezultirao kulturološkim i jezičnim posuđivanjima. Budući da mađarski jezik pripada ugrofinskoj skupini jezika te je tipološki i genetski različit od hrvatskog jezika kao slavenskog jezika, bilo je prisutno mišljenje kako mađarski jezik nije pogodan za leksičko istraživanje i posuđivanje. No, istraživanja su pokazala kako je do posuđivanja ipak došlo te kako su hungarizmi u hrvatskom jeziku adaptirani o čemu svjedoče radovi istraživača (Laszlo Hadrovics, 1984; Istvan Nyomárkay, 1989; Orsloya Szentesi-Žagar, 2005).
Istraživači i studenti primjećuju jezično prožimanje te redovito ističu i dobrosusjedske odnose između dviju zemalja o čemu svjedoči i veliki interes za studij hrvatskog jezika na Sveučilištu Loranda Eötvösa u Budimpešti. Već 1895. godine na tom najstarijem budimpeštanskom sveučilištu osnovana je samostalna Katedra za hrvatski jezik i hrvatsku književnost usporedno s već postojećom slavističkom katedrom. To je značilo, ističe Ernest Barić, da je Mađarima bilo jasno da se Hrvati služe hrvatskim jezikom te da njihov jezik i službeno valja tako nazivati. (Barić, 2006:256) Postojanje hrvatske katedre od 1895. do 1938. godine istovremeno pokazuje koliko je bila ukorijenjena u mađarskoj javnosti predodžba o samosvojnosti hrvatskog jezika i hrvatske kulture uopće. (Barić, 2006:256) Iako je danas hrvatski jezik samo smjer na Institutu za slavenske i baltičke jezike, to ne znači kako je studij izgubio svoju popularnost već je, štoviše, raznim aktivnostima nju očuvao. O navedenom svjedoče brojne aktivnosti koje organizira sama lektorica, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Budimpešti te zajednica Hrvata u Mađarskoj. Treba ovdje spomenuti izložbe i glazbene nastupe raznih hrvatskih udruga ili samih studenata, potom Dan hrvatskog jezika i kulture koji se već tri godine provodi na Sveučilištu i manifestaciju Hrvatski Božić. Tu treba napomenuti i donaciju knjiga koju je na moju molbu doniralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.
Ovdje se posebno izdvaja aktivnost koja je započela u svibnju, a kojoj je namjera bila povezati studente hrvatskog jezika i zajednicu Hrvata u Mađarskoj te na taj način pružiti mađarskim studentima mogućnost za usavršavanjem znanja hrvatskog jezika, ali i upoznavanjem hrvatske kulture. Radi se o radioemisiji pod nazivom Hrvatski jezični putopisi. Ova radioemisija je prvi takav projekt ikada pokrenut u Mađarskoj, a koji je omogućio suradnju između hrvatskih institucija i izdavača u Mađarskoj i mađarskih sveučilišta. Moju zamisao su ubrzo prihvatile hrvatske institucije u Budimpešti (Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Budimpešti i Croatica Kht. Kulturális, Információs és Kiadói Közhasznú Társaság). Croatica Kht. Kulturális, Információs és Kiadói Közhasznú Társaság, točnije Radio Croatica je ujedno i mjesto gdje se snimaju Hrvatski jezični putopisi, počevši od svibnja ove godine. Na tome smo zahvalni svima u tom neprofitnom poduzeću za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost Croatica kako se to poduzeće naziva na hrvatskom jeziku koji su prepoznali vrijednost ovog projekta. Mora se napomenuti kako je u pripremi i druga emisija koja će govoriti o književnosti. /prof. Aleksandra Đurić/
Projekt Hrvatski jezični putopisi
Projekt nazvan Hrvatski jezični putopisi bio je ideja profesorice Aleksandre Đurić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Loranda Eotvosa, koja nas je pozvala na aktivno sudjelovanje u životu hrvatske zajednice u Mađarskoj, što nam je bilo posebno drago. Bili smo oduševljeni što smo dobili mogućnost sudjelovanja, ali smo istovremeno dobili mogućnost i ponavljanja već naučenog, ali još više dodatnog učenja i vježbanja hrvatskog jezika. Zajedno sa slušateljima učimo o pravilnoj uporabi pojedinih riječi ili izraza u hrvatskom jeziku.
Hrvatski jezični putopisi su emitirani u svibnju ove godine kada su trajali svega nekoliko minuta, no nakon što smo čuli da smo odlično prihvaćeni od strane naših slušatelja dobili smo zadatak da emisija traje više od nekoliko minuta, što je značilo i više posla za našu profesoricu koja je i autorica napisanog, dok smo mi voditelji. Putopisi donose kratke jezične savjete u kojima se najčešće griješi. Autorica tih savjeta je sama lektorica, profesorica Aleksandra Đurić, koja se u svome radu oslanja na jezične savjetnike i normativne priručnike koji su prisutni u Republici Hrvatskoj. Treba reći kako se ne radi samo o pukom nizanju savjeta iz neke knjige već ona ove savjete oblikuje u zanimljiv, šaljiv razgovor između voditelja te je na taj način na zabavan i zanimljiv način pokušava progovoriti o najćešćim jezičnim pogrješkama u hrvatskom jeziku. Upravo zbog ovoga, emisiju slušaju i naši kolege te prijatelji. Isto tako, mi studenti možemo postavljati pitanja profesorici Đurić na koje tada ona odgovara u ovoj, našoj emisiji. Dakle, možemo dobiti jezične savjete ako redovito slušamo emisiju. No, ukoliko propustimo emisiju, možemo ih naći u pismohrani na internetskim stranicama.
Mi, studenti, kao voditelji dobivamo priliku ponoviti određene jezične zakonitosti, ali naučiti i one nove. Kako se i sami zbog potreba pisanja diplomskih radova bavimo istraživanjem odnosa hrvatskog jezika i drugih svjetskih jezika, profesorica redovito unosi neke od naših spoznaja u svoje emisije. Primjerice, napisala je jednu takvu emisiju u kojoj ćete imati prilike poslušati istraživanja koje je provela naša kolegica, studentica hrvatskog jezika, o odnosu hrvatskog i engleskog jezika, tj. o uvijek prisutnim anglizmima u hrvatskom jeziku. /studenti: Dániel Gyugyi, Katica Hergovich, Luca Veress/