MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Ako za neku riječ tuđega podrijetla kažemo da je dobro udomaćena u našem jeziku, to ne znači da je samo upotrebno općeprihvaćena, nego znači i da je prilagođena hrvatskomu jezičnomu sustavu tako da se od nje mogu tvoriti nove riječi prema istim sustavnim pravilima koja vrijede i za naše, domaće riječi.
Imenica rekreacija pripada takvim riječima – tuđega je podrijetla, a svoju udomaćenost u hrvatskom jeziku potvrđuje, osim općeprihvaćenošću u upotrebi, i svojim tvorbenim mogućnostima.
Od rekreacije često tvorimo pridjev rekreacijski, ali još uvijek tvorimo i pridjev rekreacioni. Međutim, između rekreacijskoga i rekreacionoga ne možemo birati jer oba ta pridjeva nisu ravnopravna – rekreacioni je nepravilanost koju jezična norma ne dopušta. Rekreacija ide u red imenica tuđega podrijetla sa završetkom -ija, a takve su i imenice amortizacija, apelacija, komisija, koncentracija, okupacija, opozicija… Pridjevni su oblici *amortizacioni, *apelacioni, *komisioni, *koncentracioni, *okupacioni, *opozicioni… nepravilni zbog tvorbenoga završetka -ioni koji nije hrvatskoga podrijetla, nego je preuzet iz ruskoga jezika, a nametan putem jezika posrednika u unitarističko doba.
Bez obzira na dugogodišnje nametanje, hrvatski način tvorbe nije napuštan pa se uobičajena i pravilna tvorba pridjeva na -ski zadržala, a danas je tvorba na -ioni rijetka i u potpunosti se gubi. Prema tomu, pravilni su samo oblici na tvorbeni završetak -ski, odnosno, oni pridjevi koji završavaju na -ijski: akcijski, rekreacijski, amortizacijski, apelacijski, komisijski, koncentracijski, okupacijski, opozicijski…
Savjet napisala: Sanda Ham