MLINAR F KRČMI PIJE - Hrvatski Glas Berlin

MLINAR F KRČMI PIJE

TRADICIONALNO MLINARSTVO U MEĐIMURJU
piše: Jasna Lovrec

Nekada je u cijelom Međimurju mlinarstvo bilo vrlo živo. U Gornjem Međimurju koristili su se zidani potočni mlinovi, dok su uz Muru i Dravu bili načičkani drveni riječni mlinovi.

Sve do pedesetih godina prošlog stoljeća još su radile male obiteljske mlinarske radionice. U nastavku donosim priču o jednom starom mlinaru koji i danas živi svoj mlinarski san

Mlinar Eduard četvrta je generacija obiteljskih mlinara iz Preseke, pograničnog povijesno zanimljivog sela u Gornjem Međimurju. Preseka se spominje već u antičko doba. Tu su bila antička ladanjska gospodarstva (villa rustica) smještena na jednom ogranku rimske ceste od Varaždinskih Toplica do Lendave.

Hétvezár mađarski je naziv za selo Preseka, a u slobodnom prijevodu to znači «sedam jakih gazda». Gazde su imali svoje dobro razvijene obrte. Poznati obrtnici bili su: postolar, trgovac, mlinar, krznar ili kužnar, tkalac, kovač, krčmar.

Eduardov stari mlin, ono što se pouzdano zna prema zapisima, datira iz 1742. godine, no postoje naznake da je još i stariji. Mlinovi su radili već u rimsko doba, a posredni povijesni izvori ukazuju da je mlinarstvo u Međimurju bilo posebno razvijeno u doba Zrinskih, u 16. i 17.st.

Svoja kola okretali su mlinovi do prije nešto više od pola stoljeća, no tada se počeo  na poljoprivrednike vršiti veliki pritisak da svoju pšenicu i drugo zrnje predaju na mljevenje u društveno poduzeće «Paromlin» u Čakovcu. U doba procvata mlinarstva na ovom području bilo je aktivno šest potočnih mlinova.

Otprilike kao i stari majstor Cornille iz Daudetove pripovjetke Pisma iz mog mlina, Eduard je također jako volio svoj zanat. Cornillov mlin se ugasio zbog pariškog parnog mlina, a Eduardov ili izvorno …Feliksov (za vrijeme Feliksa  mlin poprima sadašnji oblik i najviše se razvio, te ga ljudi i danas zovu Feliksov mlin), ostao je bez posla zbog drugog parnog mlina, Paromlina iz Čakovca.

Cornille je uspio uz pomoć svojih sumještana, koji su odlučili i dalje nositi žito na stari mlin, spasiti čast mlinarskog obrta, barem za svoga života. Srećom Eduard je prenio ljubav prema mlinu i na svoje nasljednike, pa se ne mora bojati Cornillove očajničke rečenice koju je ovaj izgovorio nakon duge stanke u kojoj je mlin prestao sa radom. Ugledavši mještane s povorkom magaraca natovarenih žitom uzviknuo je : Pšenica!…Gospode Bože!…Prava pšenica…dajte da je se nagledam!

Iako je sve teže vidjeti stare sorte pšenice, uz ljubav i požrtvovnost domaćina, Eduardov će mlin, nadajmo se, još dugo okretati svoje kolo, barem kao turistička atrakcija u planiranom širem programu Od staroga mlina do dobroga vina.

Zanimljive su neke karakterne osobine mlinara. Često bi ispomagali siromahe, jer je u mlinarovoj kući uvijek bilo kruha, pa ako bi susreli siromaha, rado bi mu darivali kruh. Mlinari su bili uglavnom bogatiji mještani u selu, jeli su bolju hranu od ostalih seljaka, imali su više odjeće. Zbog toga su ih ljudi često zadirkivali na račun njihovog blagostanja.

Možda su neki od njih bili gramzljivi, ali su isto tako bili i dobri gospodari i poslovođe. Otuda i izreka Tirati na svoj melin vodu (Tjerati vodu na svoj mlin), jer su mlinari dobro brinuli o svom imanju, obitelji i životu, odnosno dobro su usmjeravali i tjerali na svoj mlin vodu kako su htjeli.

Mlinari su opjevani  u barem dvije meni poznate međimurske narodne pjesme, a narod kroz glazbu najbolje izražava svoje osjećaje i razmišljanja. U Mura, Mura globoka si voda ti mlinar je svjedok jedne ljudske tragedije.

Mogli su se mlinari prestrašiti,
da su vidli mrtvo telo plavati.
Na to su se mlinari požurili,
kaj su mrtvo telo z vode vun zeli

U drugoj narodnoj pjesmi Mlinar f krčmi pije, mlinar je na šaljiv način okarakteriziran kao rasipnik i ženskar:

Žena išla v melin, nesla vreče,
mlinar pak jo dzodi požegeče.
Naj me, dragi mlinar, žegetati,
kaj mi nebo fertof ves meljnati.
Mlinar ono jemle kaj ga nejde,
zato pak mu se bez hasna prejde.

Nekada se vjerovalo da je voda koja prolazi kroz mlinsko kolo ljekovita, da je posebice dobra za ljepši ten. Mogle su se vidjeti mlade žene kako se umivaju u blizini mlinova što je bilo ugodno i mlinarevom oku.

Čini se kako i danas mlinovi i sve oko mlina odiše mistikom. Prilikom nedavne posjete mlinu na Muri nedaleko Svetog Martina na Muri i etno zbirci gospodina Stanka Trstenjaka u neposrednoj blizini mlina, domaćin nas je ponudio čajem od prirodnih trava od kojeg mi je u trenu prestala glavobolja. Svi posjetitelji bili su oduševljeni mirisom i okusom ljekovitog čaja koji je djelovao poput magičnog napitka i tražio ponovni posjet Međimurju.

 

0 0 vote
Article Rating

Related Post

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments