NOVA UDRUGA ISELJENIKA

 OSNOVAN  KLUB GOSPODARSTVENIKA

piše: Sonja Breljak

 Ideju o tome kako povezati hrvatske gospodarstvenike koji žive i rade na raznim stranama svijeta, međusobno, kao  i sa domovinom, pojavila se prije dvije godine upravo u Großkrotzenburgu kada je Zlatni cvit za poduzetnika godine primio Branimir Petranović, poduzetnik iz Švicarske. Prije ovogodišnje završnice Zlatnoga cvita, ta Petranovićeva ideja se razvila korak dalje. Naime, u prostorima Midas Limes Foruma, ugostitelja, poduzetnika Miljenka Prskala, gdje je organizirana i dodjela Zlatnog cvita, održana je osnivačka skupština Kluba gospodarstvenika iseljene Hrvatske. Za dvadesetak poduzetnika koji su se odazvali ovom skupu, bila je to najprije prigoda čuti od inicijatora ideje, detalje o koncepciji, ciljevima,planovima i metodama rada Kluba gospodarstvenika iseljene Hrvatske, te na koji način će klub djelovati, promovirati poduzetništvo i povezivati se s domovinom.

 Ovom skupu su pored inicijatora Branimira Petranovića, nazočili i Franko Cetinić iz Australije, Stipo Jelica, Tonči Vanjak, Stjepan Kovač, Ivan Mioč, Miron Mioč, Ante Čurčić, Bernard Čagalj, Željko Vranić i Stjepan Čuljak iz Njemačke, Jadranka Vadla iz Austrije, Zoran Bilen, Frano Toljanić, Dražen Deranja, Velimir Cetinić i Sanja Tomašinec iz Hrvatske. O potrebi promicanja hrvatskih proizvoda u svijetu, te potpomaganju hrvatskih poduzetnika, složili su se svi sudionici skupa. Inicijator skupa Branimir Petranović, zamislio je osnivanje Kluba poduzetnika iseljene Hrvatske, najprije kao centra a potom i kao podružnica u svim državama odakle skup, odnosno centralni Klub ima predstavnike. Klub poduzetnika iseljene Hrvatske imat će sjedište u Švicarskoj.

Za predsjednika Kluba izabran je Branimir Petranović iz Švicarske, dok su u Klub, odnosno njegovu upravu ušli: Franko Cetinić iz Australije, Jadranka Vadla iz Austrije, Stjepan Čuljak, Miron Mioč i Stjepan Kovač iz Njemačke te Sanja Tomašinec i Dražen Deranja iz Hrvatske. Nazočni na skupu nisu se složili u ideji da klub bude organiziran u centru kao profitabilna organizacija a ostali po podružnicama kao neprofitabilne udruge pa će se u tom smislu uprava novog društva i ponašati. Ostaje da se, prema dogovoru sa skupa u Großkrotzenburgu,  u naredna  dva mjeseca  osnuju podružnice Kluba gospodarstvenika iseljene Hrvatske,  po Australiji, Austriji i  Njemačkoj,  zatim da se Statut  Kluba izmijeni u skladu sa željama o neprofitabilnoj organizaciji te prikupi što više zainteresiranih koji će ispuniti pristupnicu ovome Klubu, novoj udruzi iseljenih Hrvata koja, razmišljaju nazočni na skupštini,  sasvim sigurno može pronaći polje djelovanja u promidžbi hrvatskih proizvoda i  poduzetništva  u svijetu te pomaganju poduzetnicima iz domovine i onih koji djeluju van nje, da što uspješnije  sudjeluju u europskoj i svjetskoj tržišnoj utakmici.

 Bit će zanimljivo pratiti u kojoj  mjeri  će osnivanje Kluba gospodarstvenika iseljene Hrvatske kao centra sa sjedištem u Švicarskoj, animirati poduzetnike u pojedinim zemljama, da osnuju slične podružnice radi povezivanja poduzetnika i zajedničkog nastupa na tržištu u Europi i svijetu te boljem povezivanju sa domovinom na gospodarskom planu.