JAGANJAC BOŽJI NA RAŽNJU

(objavljeno 31. ožujka 2013.)

Emil Cipar

Veliki petak je 2013. godine. Nešto između praznika i radnog dana, nešto onako …nije dobro baš raditi ako ne moraš po svaku cijenu.

Vjernik sam ali ne idem u crkvu i Veliki petak mi je najduhovniji dan u godini. Na današnji dan prije skoro dvije tisuća godina umro je razapet na križu Isus Krist čovjek koji je pobudio nadu u spas svih grešnika. Njegova grozna smrt na križu je oslobađanje od grijeha svih onih koji vjeruju i koji ne vjeruju u ovog izuzetnog čovjeka i boga.

-Danas su u crkvama zvona zavezana, oltari prekriveni, danas se pjeva Muka …reći će mi profesionalni katolici i Pravi Hrvati, oni koji su svake nedjelje u crkvi i za čije duše spas se ne mora brinuti.

I ja bih htio Isusu reći kako vjerujem da njegova žrtva nije bila uzaludna. Razmišljam kako to učiniti. Ako sam kod kuće onda je tu internet, pa fejs, pa novine… A sve to odvlači pažnju.

I svi su puni savjeta kako dostojno obilježiti ovaj dan.

–Danas kuham fiš. Dobio sam smuđa, mrene i štuke, a šarana i soma sam kupio. Žena je napravila domaće rezance. Navrati ako imaš vremena ima ga, a bit će ga još i za zamrznut! …zove me poznanik.

–Zašto baš danas? …pitam ga.

-E pa danas ti je Veliki petak, jede se riba. Pa zar ti ne postiš danas?

-Postim, ali nekako si post podrazumijevam drukčije. To što ti kuhaš više mi sliči na kulinarske orgije nego na post. Zar nije post odricanje, žrtva …dobrovoljna žrtva.

-Ma ti si stara komunjara, šta ti znaš šta je post. Kod nas katolika se tako radi. Ne jede se meso, jer to bi bio grijeh, ali riba i morski plodovi …to ide.

-A zar ne bi bilo primjerenije nešto skromnije. Šnita kruha tanko namazana mašću!

-Pa mast ti je svinjetina čovječe, a to se ne smije nikako! Ajd dođi nemoj zajebavat, bit će i kutjevačke graševine, a imam i misno vino od Đakovačke biskupije, ako si baš tako duhovan.

Nisam baš raspoložen i odbijam ovu …priznajem, vrlo primamljivu ponudu. Još uvijek ne znam što jesti danas i kako ispuniti dan.

Idem prema tržnici.

Pisanica na klupama koliko želiš. Naljepnica za njih kako bi pisanice izgledale što šarenije, isto tako. Zeka u raznim veličinama i iz raznih materijala, sa jajima i bez njih. Raznih cvjetnih aražmana …od maslinove grančice do maćuhica sve tako puno simbolike, sve tako puno praznine.

Nazivam sestru u Bartolovcima. Tamo mi je voćnjak. Već godinama u jednom od zapuštenih voćnjaka u blizini berem izvrsne divlje trešnje. Bijele, veoma slatke, i puno krupnije nego što su to inače divlje trešnje. I već godinama govorim kako moram jednu posaditi u svom voćnjaku i redovno zaboravljam pobrinuti se i na vrijeme izvaditi koji od brojnih izdanaka.

Danas se sjetih, a i vrijeme je …krajnje vrijeme, jer proljeće je pred vratima.

-Pa nećeš valjda danas raditi u voćnjaku. Danas se ne radi ništa o zemlji …Veliki petak je …poučava me sestra.

Pa što se radi na Veliki petak?

-Pa onako …ništa, posti se, ide se u crkvu, pjeva se Muka…

Ne posti mi se, ne ide mi se u crkvu, ne pjeva mi se Muka… A muka mi je. Muka od licemjerja kojim obilježavamo najveće vjerske blagdane Uskrs i Božić.

Ipak sam otišao u voćnjak i izvadio nekoliko izdanaka divlje trešnje koja ima tako slatke plodove. Jednu sam uspio presaditi, a onda me potjerala kiša.

Trešnja koju posadih ima simboliku kao mnogo toga u Hrvata. Ova je posađena u grijehu …na Veliki petak. U grijehu …jer: …na Veliki petak se ne radi ništa o zemlji, posti se, ide se u crkvu, pjeva se Muka…

Svejedno …spreman sam na dijalog s Isusom. Ali nekako sam zbunjen.

Kiša lije. Dolazim u stan i osjećam se neispunjen, nezadovoljan. Na današnji dan je Isus Krist i za moje grijehe razapet na križu, a ja danas sadim divlju trešnju sa krupnim slatkim plodovima. Što bi Isus rekao na to?

Sjetim se Nikole Šopa. On zna tako dobro komunicirati s Isusom o problemima duhovnosti danas. Uzimam jednu staru knjigu iz 1934. „Isus i moja sjena“ piše na njoj. I piše još: Nikola Šop.

I tako …pričam s Isusum kroz Šopove pjesme. Jedna mi se učini posebno prikladna. „Božanski cirkus“ se zove. U njoj prepoznah svoj stav prema Isusu, posebno u posljednjem stihu:

Pođimo tako među Auguste i harlekine.
Samo što prije, moj Isuse sveti.
Mi ćemo za njima od teškog bola,
a oni za nama od smijeha umrijeti.

Sjetih se kako je Željka Čorak, povjesničarka umjetnosti i poznata književna kritičarka, za ovu pjesmu u jednom radu za HAZU napisala sljedeće: I slab, na principu konkurencije, prepoznaje slabijeg od sebe. Sućut je dakle rizik, najveći rizik. Za sućut jedino od križa nema opasnosti.

Da je sućut rizik osjetih već idući dan …na Veliku subotu. Htio sam završiti započeti posao u voćnjaku pa se uputih u Bartolovce. Pored sestrine kuće pase u susjednom vrtu nekoliko ovaca i janjadi.

Želim ih fotografirati, približim se ogradi… Jedno janje me pogleda onim svojim umiljatim, radoznalim pogledom.

-E već mi je dosta ove korizme! Jedva čekam da prođe pa da okrenem janje na ražnju… sjetih se jedne objave na fejsu od prije nekoliko dana. Možda baš ovo janje što me tako umiljato gleda, ili neko drugo iz ovog stada.

-Evo Jaganjca Božjeg koji odnosi grijehe svijeta …rekao je Ivan Krstitelj pri susretu s Isusom.

Jaganjac, janje …simbol Isusova otkupljenja ljudi od grijeha, kada se žrtvovao svojom mukom i smrću na križu. Žrtvovao se kao nevin jaganjac, milosrdan prema onima koji su ga nepravedno mučili.

Ali i Jaganjac Božji simbol kraja šestotjedne apstinencije od životnih radosti.

Nikada neću saznati je li grijeh na Veliki petak i subotu saditi divlju trešnju, koja ima tako slatke plodove, ili treba postiti, ići u crkvu, pjevati Muku, ići u šoping i diviti se ponudi punoj simbolike i duhovne praznine.

Ali sam upoznao rizik bolne sućuti.  Bolne sućuti prema nemoćnom janjetu koje me je pogledalo onim umiljatim, radoznalim pogledom.

Isus je pretvoren u konzum. Njegovo rođenje, njegove muke, njegova žrtva… Zbog toga sam se u korizmi dobrovoljno odrekao korištenja plastičnih vrećica.

Jebote …koja žrtva! Sreća da je korizma prošla.

A jaganjac božji ipak najbolje prija kada se ispeče na ražnju.