Okrugli stol Šokačke grane
Slavko Žebić
U Osijeku i Somboru, prošloga je vikenda, u petak, 26. i subotu 27. travnja održan još jedan okrugli stol Udruge Šokačka grana iz Osijeka i Udruženja građana „Urbani Šokci“ iz Sombora, osmi po redu, a kada neko događanje tako uporno bilježi učestalost, prijeti da preraste u tradiciju.
Tema ovogodišnje sesije je „Panonski kontekst šokačke i bunjevačke kulture i tradicije, a organiziran je uz potporu Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije, osječkih tvrtki; Pivovara, Vodovod, Belje, Euroherc i Poljoprivredni institut, te Generalnog konzulata RH u Subotici, Grada Sombora i Zavoga z kulturu vojvođanskih Hrvata.
Baš o tomu je govorio Tomislav Žigmanov i istaknuo kako je velika čast Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, institucije iz susjedne države, sudjelovanje u ovako velikom projektu kakav Urbani Šokci jesu.
To je i povod da je ovaj Zavod odnedavno i sunakladnik glasovitih zbornika sa Okrugloga stola, što je i programska orijentacija Zavoda, u suradnji sa znanstvenim, kulturnim i obrazovnim institucijama sa prostora Republike Hrvatske, pokuša osnažiti, sa jedne strane vidljivost tema koje se tiču hrvatske zajednice u Srbiji i sa druge strane, dio nastojanja da se organiziranije i programski osmišljenije pristupi obradi onoga što jest povijesna baština Hrvata u Bačkoj, Srijemu i Banatu i onoga što je danas svakidašnjica.
Skup je otvorila mr. Vera Erl, pozdravila sve sudionike i goste 8. Okruglog stola iz Hrvatske, Mađarske i Srbije i ukazala na aktualnost teme ovogodišnjeg susreta. Prostor omeđen Dunavom i Savom zemljopisni je i stanišni prostor šokačko-bunjevačkog življenja, etničkih zajednica Šokaca i Bunjevaca nastanjenih na ovim prostorima prije 300 i više godina.
Povijesne su to granice prostora na kojima su živjeli i žive Hrvati, Slavonci, Srijemci, Baranjci, Bačvani i Bunjevci a reflektivnost prostora moguće je čitati u književnim djelima. Na tom zajedničkom prostoru, kulturološko povijesne poveznice Šokaca i Bunjevaca pripadaju iritacijskom naslijeđu koji određuje hrvatski identitet, a koji se dalje odražava i na širi, europski prostor.
Kako je na samom početku susreta predstavljen i prethodni Zbornik, dvobroj 6. i 7. okruglog stola, govorili su Goran Rem i Helena Sablić-Tomić. Helena je kao priređivačica zbornika lirski dočarala atmosferu, tvrdeći kako se iz godine u godinu nalazimo u istom ili sličnom društvu, ali zasigurno na različitim prostorima, a današnji je prostor opojan mirisom jorgovana, da je i sama pod utjecajem proljetnoga bujanja i vjeruje da i ponuđeni dvobroj odlično korespondira sa trenutkom njegove promocije.
Helena je posebice pohvalila Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji je prepoznao žensku energiju Šokačke grane i shvatio kako je to dobar europski proizvod. Pohvalila je i sve sudionike prethodnih sesija, a kroz njih je prošlo dvjestotinjak autora i čak poimence spomenula sve sa posljednja dva, te istaknula recenziju Dubravke Božić-Bogović čiji pristup odlično korespondira sa dobro premreženim poimanjem identiteta kojega omeđavaju gradovi Vinkovci, Slavonski Brod, Osijek, Sombor, Baja, Mohač, Pečuh i Subotica.
A potom su krenula izlaganja, pa je prof. dr. Goran Rem govorio o Panoniji i panonizmu, prof. dr. Helena Sablić-Tomić o Panonskoj gastro kuharici, prof. dr. Ivica Djurok o Problematici identiteta hrvatske zajednice u Mađarskoj, mr. Janja Juzbašić o Muzeološkoj prezentaciji u funkciji očuvanja identiteta, prof. Tome Žigmanov o Identitetskim sastavnicama Bunjevaca u djelima Veljka Petrovića, prof. Katarina Čeliković o Panonskoj topografiji u kalendaru Subotička Danica, prof. dr. Stjepan Blažetin o djelima Stanislava Prepreka, prof. Vlasta Markasović o Panonskim obrisima u pjesmama Slavka Mađera i Marija Šeremešić o zastupljenosti šokačkih tema u Miroljubu.
Među sudionicima su još i Alojzije Stantić, baštenik i sudionik od drugoga okrugloga stola a govorio je o salašima i onome što je od njih ostalo, o osuvremenjivanju koje neki nazivaju osnivanjem farmi. A to nije to, to nije salaš i zato baš piše o tomu, on koji je na salašu rođen, koji je odrastao na salašu, sa nakanom da to prenese i na dicu.
Zvonimir Pelajić iz Plavne prvi puta je u Osijeku kao sudionik okruglog stola, ali ne i kao gost Šokačke grane. Govorio je o stanju identiteta Bunjevaca i Šokaca u Bačkoj i težeći boljitku, nastojao osvijetliti lik i djelo znamenitih Hrvata koji su životom i radom vezani za Plavnu. Baš u isto vrijeme, i oni u Plavni imaju manifestaciju nazvanu Dani A.G. Matoša i dr. Josipa Andrića, a govorit će i o Juliju Njikošu, koji je bio sudionik njihovih Dana u Plavni, a nazočio je i praizvedbi operete Na vrbi svirala, dr. Josipa Andrića, davne 1956. godine.
Sutradan, 27. travnja, sudionici sesije okupili su se u Somboru u njihovoj Gradskoj kući, a izlagali su: prof. Zvonko Tadijan, Toponimi Sonte i okolice – dio šokačke baštine, publicist iz Vrbanje, Ivica Ćosić-Bukvin o Vezama bačkih Šokaca sa Šokcia iz Srijema i Bosanske Posavine, mr. Ljubica Gligorević iz Vinkovaca o Simbolima identiteta i suvremenim sredstvima komunikacije, prof. dr. Sanja Vulić iz Zagreba o A.G. Matošu u jeziku i o jeziku, prof. Marina Jemrić iz Iloka o Susretima srijemske književne trojke – Matošu, Benašiću i Velikanoviću, studentice Katarina Horvat i Kristina Malbašić iz Osijeka o ženi u šokačkom ženskom pismu, studentica Katarina Dimšić iz Osijeka o dukatima, dipl agr. Zdenka Mitić Među dunavcima i širokim sokacima, prof. Sanja Šušnjara iz Vrbanje i Vera Erl iz Drenovaca – U Panoniji sam se kola naigrala i lipoga svita nagledala, te mr. Miroslava Hadžihusejnović iz Zagreba – Sveti čas – korizmena pobožnost u Zapadnom Srijemu.
Sve u svemu, još jedan uspješan okrugli stol Šokačke grane.